Palestinska parezija Mahmuda Derviša

Piše: akademik Esad Duraković U vrijeme kada ispisujem ovaj tekst, Palestina doživljava svoju drugu Nakbu, užasniju od prve. Izrael upravo vrši genocid nad Palestincima, uz bezrezervnu podršku najmoćnijih zemalja Zapada (Velika Britanija, SAD, EU i dr.). Ta užasavajuća činjenica, taj slom međunarodnog prava, humanosti i civiliziranosti, snažno utječe na strukturu i tonus ovoga mog zapisa. … Opširnije

Estetika smrti: Herojski arapski susret sa smrću

Nayef Ali al-Joulani[1] Sažetak: Ovaj rad istražuje pjesmu klasičnog arapskog pjesnika Mālika Ibn ar-Rayba „Malik Ibn Ar-Rāyb Yarthy Nafsah“, „Malik Ibn Ar-Rāyb oplakuje sebe“, kako bi se podcrtali elegični obrasci u arapskoj poeziji i otvorio put za komparativno proučavanje autoelegija ili samoelegija i elegijskih stihova u različitim kulturama i jezicima. Treba ustvrditi da ova studija … Opširnije

U povodu štampanja pjesničkog opusa Mahmuda Derviša

Palestinski pjesnik Mahmud Derviš (1941.-2008.) jedan je od najvećih svjetskih pjesnika druge polovine XX. vijeka. Njegovo pjesništvo prvenstveno je, tematski, motivski, sadržajno, vezano za Palestinu i za borbu palestinskog naroda za slobodu, međutim, valja znati da je odnos prema tragediji svoje zemlje i svoga naroda samo jedna dimenzija Dervišove poetike, to je ona ona dimenzija … Opširnije

Profesor Džemo Redžematović, glavni imam MIZ Podgorica i Nikšić, za “Avaz”: Mahmud Derviš je nadpjesnik koji u svakoj pjesmi otvara nove svjetove

Mahmud Derviš smatra se jednim od osnivača književnosti otpora koja je nastala kao reakcija na gubitak palestinske domovine i identiteta Redžematović: Nova nada, vizija i kultura. Foto: Boris Pejović Piše: Alen Bajramovic Zahvaljujući trudu profesora Džeme Redžematovića, glavnog imama medžlisa Islamske zajednice Crne Gore za Podgoricu i Nikšić, čitaoci s ovih prostora konačno su u prilici da … Opširnije

Zarobljeno djetinjstvo

U ovom pismu, sedamnaestogodišnja palestinska aktivistkinja Ahed al-Tamimi donosi priču o njenom hapšenju i boravku osam mjeseci u izraelskom zatvoru, kao i o izazovima sa kojima se susreće kao simbol otpora. “Ja sam dijete izraelske okupacije. Ona je oduvijek tu. Moje prvo pravo sjećanje je hapšenje mog tate 2004. godine i posjeta njemu u zatvoru. … Opširnije

Šta bi palestina bez Mahmuda Derviša

Povodom objavljivanja djela Mahmuda Derviša u Crnoj Gori Mahmud Derviš je pjesnik prvoga reda, najvećeg formata, neko ko se može danas svrstati uz nekoliko najvećih pjesnika svjetskoga ranga i glasa. Nacionalan i univerzalan. Pjesnik ljudske patnje, čovječnosti, pjesnik radosti, pjesnik sveljudskog. Te visine, moralne i pjesničke, mogu da dosegnu rijetko obdareni, odabrani, oni kroz koje … Opširnije

Ako moram umrijeti – Rifat al-Arair

Ako moram umrijeti, Ti moraš preživjeti Da ispričaš moju priču Da prodaš moje stvari I kupiš komad tkanine I malo konaca (neka bude bijela sa dugačkim repom) Tako da dijete, negdje u Gazi, Dok svojim očima gleda u nebo I čeka svog oca koji je umro u plamenu, Ne oprostivši se od nikog   Čak … Opširnije

Pjesnik mora biti nacionalan da bi bio univerzalan

Stvaralaštvo Mahmuda Derviša predstavljeno u sklopu Decembarskih dana kulture. Poezija najpoznatijeg i najvažnijeg palestinskog pjesnika Mahmuda Derviša predstavljena je Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ u Podgorici. O Dervišovoj poeziji govorili su Balša Brković, Jovanka Vukanović, Miraš Martinović, Džemo Redžematović i Fuad Čekić, a prisutnima se obratio i ambasador Palestine u Crnoj Gori Nj.E. Rabii Al-Hantouli. Na … Opširnije

Sa radnog stola: To su braća tvoja i sestre tvoje

Martinovićevi stihovi istovremeno su reakcija na pakao u Gazi, ali i dijalog sa velikim kosovskim pjesnikom Ali Podrimjom i njegovom potresnom pjesmom o smrti sina Ljumija. Ti ispuštaš dušu s glavom na jastuku Sramota maleni Moj Mogao si napokon opasati oružje Asimovo I poći u Bejrut – Umrijeti za Palestinu (Ali Podrimja: U Bejrut da … Opširnije

Rođen je novi monstrum – cionistički nacizam! Istorija ima ružan običaj da se ponavlja u svojim najgorim izdanjima!

Jedna od izrazito besmislenih ili nepouzdanih floskula, koja uporno a uzalud nastoji da se predstavi kao mudrost, jest ona da je istorija učiteljica života. Stvari stoje upravo obrnuto: čovječanstvo, čija povijest je povijest ratova, ne izvlači pozitivne pouke iz istorije nego one negativne – kako naredni rat učiniti „uspješnijim“, „savršenijim“ od prethodnoga. U vezi s … Opširnije