Tribina “Perspektive IZ-e u Crnoj Gori” u Mostaru

Tribina "Perspektive IZ-e u Crnoj Gori"

Tribina "Perspektive IZ-e u Crnoj Gori"

Mostar – Na poziv direktora Islamskog kulturnog centra iz Mostara, Saliha ef. Čolakovića, delegacija Islamske zajednice u Crnoj Gori koju su sačinjavali reis Rifat Fejzić, Džemo ef. Redžematović i prof. Džemal Dacić, boravila je jučer u Mostaru, gdje su učestvovali na tribini “Perspektive IZ-e u Crnoj Gori”. Nakon uvodnog izlaganja Hasana Eminovića, prisutnima se obratio direktor IKC-a Mostar, mr. Salih Čolaković zaželivši dobrodošlicu gostima i zadovoljstvo dolaskom delegacije na čelu sa reisom Fejzićem. Između ostalog, naglasio je da je saradnja između Islamske zajednice BiH i Islamske zajednice CG od krucijalnog značaja za muslimane ovih prostora. Potom je gospodin Hasanović najavio gosta tribine reisa Rifata Fejzića koji je poduže govorio o historijatu, aktivnostima i perspektivi Islamske zajednice u Crnoj Gori. Nakon, izlaganja reisa Fejzića, prisutnima se obratio Džemo ef. Redžematović govoreći o izdavačkoj djelatnosti IZ-e Crne Gore, objašnjavajući publikacije koje su hronološki izdate od strane Mešihata IZ- u Crnoj Gori.

Gosti sa domaćinom na Buni

Gosti sa domaćinom na Buni

Tribini su pored ostalih prisustvovali Seid ef. Smajkić, muftija mostarski, Salem ef. Dedović, glavni imam MIZ-e Mostar, Smajo ef. Čolaković, profesor ar. jezika u mostarskoj medresi, te Nazif ef. Garib, sekretar mostarskog muftijstva.

Gosti iz Crne Gore su imali priliku da posjete renovirani kompleks Bune na Blagaju gdje traju dani mevluda i zikra.

Tags:

1 Comment
  1. Muslimani u Crnoj Gori za 17 godina samostalnosti izgradili su oko 80 džamija, trenutno njihov broj je 130 džamija. Pola od tih džamija je napravljeno u zadnjih 15 godina. Neke od njih su srušene prije sto godina i na njihovim temeljima se obnavljaju nove- stare džamije. Jedna od najznačajnijih projekata Islamska zajednica u ovoj zemlji smatra reaktiviranje rada Medrese u Podgorici. Imamo planirane projkete ženskih medresa, jedne na sjeveru a jedne na jugu zemlje. U toku balkanskih ratova u Crnoj Gori zatvoreno je na desetine medresa. Rad Medrese u velelijepnoj zgradi, čija investicija je iznosila prkeo milion i po eura reaktiviran je nakon čitavog stoljeća. Za samo godinu dana administrativnih prepiski sa vlastima Islamska zajednica je 2010. g. dobili zemljište za gradnju Upravne zgrade Mešihata i Bošnjačkog kulturnog centra u Podgorici. U Ulcinju je nakon 80 godina obnovljena Mornarska džamija, jedina na Jadranskom moru. U Kotoru se gradi prva džamija u povijesti ovog grada. Islamska zajednica Crne Gore realizirala je niz historijskih projekata od neprocjenjivog značaj. Ovo je samo dio statistike koju je sinoć iznio na tribini u Mostaru reis Islamske zajednice Crne Gore Rifat efendija Fejzić.

    On je svoje izlaganje počeo historijskim prikazom instituconalnog djelovanja Islamske zajednice u Crnoj Gori kroz različite epohe s kraja XIX stoljeća do osamostaljenja Crne Gore. „Do 1924. g. muftije u Crnoj Gori postavljao je šejhu-l-islam iz Istanbula. Nekad su muslimani Crne Gore pripadali Ulema Medžlisu u Skoplju a nekada Ulema Medžlisu u Sarajevu. Nakon čega počinje nova era društevno-političkih konteksta koja je manje više poznata i vašoj historiografiji. Raspad Jugoslavije posebno je ugrozio položaj muslimana jer smo se našli između dva autohtona muslimanska naroda, Bošnjaka u BiH i Albanaca na Kosovu i Albaniji. Dvije trećine naše Islamske zajednice čine Bošnjaci a jednu trećinu čine Albanci”, rekao je reis Fejzić.

    Osvrnuvši se na period devedesetih on je ocijenio kako muslimanima Crne Gore u to vrijeme nije nimalo bilo lahko institucionalno djelovati a prilike su to od njih tražile. „Islamska zajednica na području Crne Gore bila je uništena, uništeni svi vakufi, sve medrese, veliki broj džamija, otuđenje ljudi od islamskog identiteta. Jednostavno iz mnogih gradova su muslimani nestali. Sve je to trajalo do pada Slobodana Miloševića kad počinju incijative za samostalnost Crne Gore”, ocijenio je reis Fejzić. Govoreći o svom izboru za reisa Islamske zajednice u ovoj zemlji Rifat ef. Fejzić je rekao kako je u tom trenutku, „ni kriv ni dužan” izabran jer je bio jedini imam sa završenim fakultetom. „Kad sam počeo obavljati funkciju reisa nismo imali sredstava ni da odštampamo ramazansku vaktiju. Danas imamo 30 imama sa fakultetom iz bošnjačkog korpusa a desetak iz albanskog.”, kazao je reis Fejzić. S posebnim oduševljenjem on je najavio prvu svečanu akademiju svršenika Medrese u Podgorici nakon cijelog stoljeća. Međutim, najveće postignuće Islamske zajednice, prema mišljenju reisa Fejzića, je potpisivasnje Ugovora o uređenju odnosa od zajedničkog interesa između Vlade Crne Gore i Islamske zajednice u Crnoj Gori 30. januara 2012. g. Ovakav ugovor nije potpisala ni jedna druga vjerska zajednica. Katolička crkva sličan Ugovor tek treba da ratificira. Ugovor ima 25 tačaka kojima se garantira halal ishrana u državnim institucijama kao što su policija, vojska, bolnice, studentski domovi, zatvori, pravo muslimanke da se fotografira sa mahramom za lične dokumente, da kao takva ne može biti diskriminirana po bilo kojem osnovu, da može raditi u državnim ustanovama, da svaki vjernik koji želi klanjati džumu može koristiti pravo da koristi pravo izlaska s posla i da ide u džamiju, da svaki krivično optuženi musliman na osnovu vjerskog djelovanja ne može biti suđen pred sudom a da se prije toga ne obavijeste i zvanični organi Islamske zajednice.

    Na sinošnjoj tribini Izdavačku djelatnost Islamske zajednice u Crnoj Gori predstavio je Džemo ef. Redžematović, glavni imam Odbora Islamske zajednice Podgorica. Zapadni dijelovi Crne Gore i Istočni dijelovi Hercegovine u ne tako davnoj prošlosti činili su jednu kompaktnu kulturološku, civilizacijisku cjelinu isprepletenu čak i čestim rodbinskim vezama. I što dalje idemo u hisotriju vidjet ćemo da su to zapravo dva komplementarna dijela jedne cijeline. Danas, nažalost, ne samo da nema tog snažnog protoka bratskog i prijateljstkog muhabeta kakav je nekad bio već su i informacije o kvalitetu muslimanskog egzistiranja sve rijeđe i sve slabije. Stoga se Organizacioni odbor manifestacije Dani Mevluda i zikra odlučio da ugosti reisa IZ Crne Gore i na taj način ojača islamsko bratstvo, bez obzira na društveno političke kontekste koji nas razdvajaju.

    Biografija reisa Rifat ef. Fejzića

    Rifat ef. Fejzić je rođen 30. 12. 1974. godine u Rožajama. Osnovnu školi završio je u rodnom gradu. Po završetku osnovne škole pohađao je “Gazi Husrev-begovu” medresu u Sarajevu, a potom nastavio školovanje u Novom Pazaru i Turskoj. Nakon završene medrese u Izmiru, u istom gradu se upisuje na Islamski fakultet Univerziteta DOKUZ EYLUL, (deveti septembar) na kojem je diplomirao 1999. godine. Po završetku studija stavlja se na raspolaganje Mešihatu Islamske zajednice, tačnije Odboru Islamske zajednice u Rožajama.

    Prije izbora za reisa Islamske zajednice obavljao je sljedeće dužnosti: sekretar Odbora,Glavni imam,predsjednik Glavnog odbora Udruženja Ilmije…

    Na izborima održanim 2003. godine, između više kandidata, izabran je za reisa Islamske zajednice u Republici Crnoj Gori. Najmlađi je reis Islamske zajednice u zemljama bivše Jugoslavije. Na izborima održanim 25. 07. 2009. godine ponovo je izabran za reisa Islamske zajednice u Crnoj Gori, u narednom šestogodišnjem mandatu.

    Ovo su osnovni biografski podaci o reisu Rifat ef. Fejziću kojim treba pridružiti i činjenicu da je zbog dobre saradnje sa Husein ef. Hodžićem i u znak zahvale za sve što su muslimani Crne Gore tokom agresije na našu zemlju učinili na zbrijnjavanju naših muhadžira imao čast da otvori obnovljenu džamiju u Župi kod Trebinja.

    Hasan Eminović

Leave a reply