Redžematović: U Crnoj Gori danas se uči pogrešna historija
Razgovarao: Delvin Kovač
Mi smo uvijek trpjeli srbijansko-ruski uticaj. Rat se po svemu sudeći još nije završio. Ali, dozvolite mi da primijetim da mi trpimo razne uticaje.
Ni hrvatsko-zapadni uticaj na muslimane, a posebno Bošnjake u BiH, nije nimalo bezazlen ni dobronamjeran. Štaviše, perfidniji je nego srbijansko-ruski.
Izjavio je ovo u bajramskom intervjuu za Novinsku agenciju Patria glavni podgorički imam Džemo Redžematović.
Gospodine Redžematoviću, kakav je danas pravni i društveni status muslimana u Crnoj Gori? Može li se reći da su, uprkos svim problemima i nedaćama s kojima se suočavaju, ipak uspjeli sačuvati vlastiti identitet?
Redžematović: Društveni i pravni status muslimana u Crnoj Gori je uređen Ustavom i pozitivnim pravom i smatram da je to dobar okvir u kom muslimani mogu ostvarivati svoja vjerska i druga prava. Naravno pravo i pravda se moraju ostvarivati proaktivno jer teško da će nam išta doći “na tacni”. I to je stalni proces. “Borba neprestana”.
Muslimani se bore za svoja prava u skladu svojih mogućnosti, stanje uvijek može biti bolje. Ono što je pozitivno jeste činjenica da nam je stanje bolje nego prije 30 godina u kadrovskom i infrastrukturalnom smislu. Muslimani danas imaju mnogo džamija, imaju medrese, imaju svoje nacionalne i kulturne institucije preko kojih se bore i ostvaruju svoja Ustavom zagarantovana prava.
Kako biste ocijenili saradnju Islamske zajednice u Podgorici sa državom Crnom Gorom? Šta je ono što može bolje?
Redžematović: To je jedna korektna saradnja. I kao u svemu u životu, postoje usponi i padovi, bojim se da smo danas svjedoci jednog drastičnog pada kada je u pitanju povjerenje muslimana u institucije sistema jer očigledno je da se i Crna Gora i svi njeni građani nalaze pred opštim naletom klerofašizma, historijskog revizionizma.
Mi smo toga svjesni. Ali, mi smo svoji na svome i smatram da u svakom aspektu našeg života trebamo prepoznati ono dobro u drugom i ne praviti od toga dramu. Nikako ne očekivati pomoć sa strane, već se sa svojim kapacitetima trebamo izboriti za bolji društveni i kulturni status. Kod nas postoje vrsni intelektualci i najveći naš izazov je, po mom skromnom sudu, da ih okupimo na jedno mjesto i da svi zajedno doprinesemo boljem životu, daleko od politikanstva.
Koja biste izdvojili pitanja od posebnog značaja za muslimane u Crnoj Gori?
Redžematović: Smatram da je jedno od bitnih pitanja obrazovni sistem. Danas se u Crnoj Gori uči pogrešna historija, u toku je historijski revizionizam a umjesto nominalnog Bosanskog jezika naša djeca uče tuđu književnost i pisce, servira im se pogrešna predstava o njihovom identitetu, a Crna Gora je jedina država u svijetu gdje postoje muslimani sa velikim “M”, kao i druge podvale koje se očituju na formularu popisa stanovništva, gdje je za našu nacionalnu pripadnost imalo čak 8 kolona!
Jednom ste prilikom izjavili da Crna Gora mora da izađe iz nacionalističkih okova. Koliko muslimani trpe zbog tog očiglednog srbijansko-ruskog uticaja u političkom životu Crne Gore?
Redžematović: Mi smo uvijek trpjeli srbijansko-ruski uticaj. Rat se po svemu sudeći još nije završio. Ali, dozvolite mi da primijetim da mi trpimo razne uticaje. Ni hrvatsko-zapadni uticaj na muslimane, a posebno Bošnjake u BiH, nije nimalo bezazlen ni dobronamjeran. Štaviše, perfidniji je nego srbijansko-ruski.
Da vas podsjetim da je Dayton koji nije u Rusiji stvorio genocidni bh. entitet! Tako da mi nemamo mnogo prijatelja ni na istoku, ni na zapadu. Zato se Bošnjaci u BiH, kao i u drugim bivšim republikama SFRJ, trebaju okrenuti samima sebi. Međutim, kako stvari stoje, bojim se da bi trenutno najviše nastradali jedni od drugih.
Pored spoljnjih malignih uticaja na muslimane, smatram da muslimani u Crnoj Gori i drugdje trebaju biti veći prijatelji jedni s drugima, da ih ne vežu samo politički interesi, koruptivne radnje, sakrivanje iza islama i džamije, što je itekako slučaj. Najveći problem naših muslimana su muslimani, i najveći prijatelji muslimana su opet muslimani. Ne trebamo stalno tražiti krivca u drugom. U velikoj mjeri zahvaljujući glasovima naših muslimana širi se srbijansko-ruski uticaj. Kao što ne vidim opravdan razlog da muslimani u Crnoj Gori ili u BiH budu kolaterala zapadno-ruskih odnosa.
Svjedočimo sve većem otuđenju ljudi jedni od drugih zbog užurbanog stila života i pojave modernih tehnologija. Koliko danas imamo vremena jedni za druge, za druženja, kafe, obilazak rodbine, prijatelja…
Redžematović: Današnja civilizacija je odavno u opasnosti od neadekvatnog korištenja tehnologije i tehnološkog napretka. Izgleda da umjesto napretku društva ona doprinosi dehumanizaciji čovjeka. Kako se izboriti sa time više je pitanje za sociologe i psihologe, mada veliku ulogu u praktičnom smislu imamo i mi imami, Zajednica uopšte, jer kroz hutbe i vazove može se uticati da naše džematlije barem, ako ne i ostali koji ne idu u džamiju, budu više okrenuti jedni prema drugima, da se više obilaze, a evo sada i dobre prilike za Bajram, da budu solidarniji i prisniji ljudi.
Negdje sam pročitao statistiku da imami najmanje pričaju i pišu o obavezi održavanja rodbinskih veza! Mislim da se o ovim stvarima, a posebno u doba mobitela i interneta, treba mnogo više govoriti. Porazno je što muslimanska društva imaju dječije vrtiće i staračke domove.
Imali ste nedavno susret sa reisul-ulemom Islamske zajednice u BiH Husein-ef. Kavazovićem. Kako ocjenjujete saradnju islamskih zajednica Crne Gore i BiH, ali i iz ostalih država regiona?
Redžematović: Islamska zajednica u Crnoj Gori, na čelu sa našim reisom Rifatom ef. Fejzićem ima dobru i kvalitetnu saradnju sa Rijasetom IZ u BiH. Naravno, dobra saradnja i sa drugim islamskim zajednicama je odlika Mešihata IZ CG. Posebno nas se tiču muslimani Sandžaka. Mi smo jedno. Nadam se da će doći do pomirenja između tamošnjih alternativnih zajednica i da će se vratiti kolosijeku napretka i prosperiteta umjesto međusobnog prepucavanja i optuživanja za izdaju.
U našoj zajednici postoje Bošnjaci, Albanci, Romi kao i drugi narodi, ali mi u suštini veoma korektno sarađujemo i doprinosimo njenom prosperitetu. U Sandžaku postoje samo Bošnjaci i nevjerovatno mi je da se oni međusobno ne mogu dogovoriti o zajedničkim interesima. Volio bih da znam zašto se ne napravi jedna platforma za zajedničko djelovanje, pa da se i mi tu uključimo? Smatram da bi takvu jednu platformu trebao upravo pokrenuti i osmisliti reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, koga smatramo našim vjerskim autoritetom i duhovnim vođom.
Saradnja sa Rijasetom u BiH je veoma dobra, mi obično šaljemo svoje svršenike medrese da studiraju na FIN-u, kao i na drugim fakultetima u BiH i smatramo da je to najoptimalnije rješenje i najadekvatnije u smislu kadrovskog funkcionisanja. Jer često se desi da studenti koji završe u inostranstvu donesu više pometnje nego harmonije i stvarnog doprinosa.
Na kraju ovog razgovora, šta je Vaša bajramska poruka svim čitateljima Novinske agencije Patria?
Redžematović: Želim da poručim vrlo jednostavnu stvar: iskoristite svoje vrijeme družeći se sa svojim roditeljima, dok su živi, razgovarajte jer je razgovor lijek. Mazite svoju djecu, odgajajte ih u okrilju naših običaja. Neka vam ovaj Bajram bude najsrećniji, neka donese mir u vašem okruženju, naročito u Palestini koja je za nas muslimane druga domovina.