INTERVJU Reis Rifat Fejzić: Islamske zajednice u BiH i Crnoj Gori su dva tijela, jedna duša

Zahvaljujući grupi nesretnih ljudi koji su u totalnoj zabludi i ne znaju šta rade, imamo problem narastajuće islamofobije. Sada imamo ogromnu većinu muslimana koji su između dvije vatre: s jedne strane radikalne muslimanske grupe, a s druge nemuslimana koji se zbog ovih prvih hrane mržnjom.

Razgovarao: Elvir Huremović

Islamsku zajednicu u Crnoj Gori dominantno čine Bošnjaci, a značajan dio su Albanci, muslimani s velikim “M“, ali i Crnogorci muslimani. Na čelu zajednice nalazi se reis Rifat ef. Fejzić, koji u intervjuu za Faktor govori o aktulenom stanju u IZ u Crnoj Gori, unutarnjim odnosima, ali i odnosima sa IZ u BiH i crnogorskom državom.

Reis Fejzić na početku razgovora napominje da, uprkos svemu, IZ u Crnoj Gori dominatno čine Bošnjaci, te da on, ne oduzimajući pravo nikome da se izjašnjava kako želi, Bošnjacima smatra i muslimane sa velikim “M“, kao i Crnogorce islamske vjeroispovijesti.

FAKTOR: Uvaženi reis-efendija, jeste li zadovoljni muslimanima u Crnoj Gori i stanjem u Islamskoj zajednici?

FEJZIĆ: Stariji ljudi znaju da je Islamska zajednica u Crnoj Gori nekako uvijek tavorila u problemima i da je bila najnerazvijeniji mešihat u okviru Islamske zajednice nekadašnje Jugoslavije. Svemu tome značajan doprinos davala je ta neka pasivnost muslimana u Crnoj Gori. Svjesni toga, krenuli smo teškim putem, odlučili prvo da pravimo institucije, da onda te institucije “prave“ muslimane i svjesne ljude koji će kasnije pomagati tim institucijama. Mislim da smo na dobrom putu. Dosta toga smo uradili i ostaje nam da zaokružimo neke od najznačajnijih projekata, a već dobijamo na neki način i prve plodove svog rada.

FAKTOR: Kakvi su odnosi sa IZ u BiH, mislim i na dvije zajednice, ali i na Vaše odnose sa reisu-l-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem?

FEJZIĆ: Ako kažem da su odnosi dobri, bilo bi malo. Ti odnosi su zaista odlični. Lično poštujem instituciju reisu-l-uleme u Sarajevu i samog Kavazovića kao čovjeka koji je imao razumijevanja prema nama još u vrijeme dok je bio muftija tuzlanski. Nama su Tuzlansko muftijstvo i Behram-begova medresa značajno pomogli u našim prvim koracima i otvaranju Medrese “Mehmed Fatih“ u Podgorici. Mi IZ u BiH doživaljavamo kao instituciju od koje treba da učimo. Koristimo dosta blagodati zajednice u BiH, od obrazovnih programa, medija, institucija… Zaista smo zahvalni reisu-l-ulemi Kavazoviću i Rijasetu na svoj pomoći koju nam pružaju.

FAKTOR: IZ u BiH i IZ u Crnoj Gori su formalno odvojene institucije. I Vi nosite titulu reisa…

FEJZIĆ: Prvi čovjek Islamske zajednice u Crnoj Gori nije reisu-l-ulema, nego je reis. Kada je donosen naš Ustav, mislim da su se ljudi rukovodili time da nisu htjeli da izjednače prvog čovjeka u IZ u Crnoj Gori i Islamskoj zajednici u BiH, iz poštovanja upravo prema instituciji reisu-l-uleme Bosne i Hercegovine. Mi, također, nemamo Rijaset, već imamo Mešihat, što sve zajedno ukazuje na veliko poštovanje prema IZ u BiH. Sarajevo i institucija reisu-l-uleme su uvijek bili duhovno sjedište svih muslimana s ovih prostora. Iako smo formalno dvije odvojene zajednice, ja bih rekao da su islamske zajednice u Crnoj Gori i BiH dva tijela, a jedna duša.

FAKTOR: Imali ste žestoku svađu sa sandžačkim muftijom Muamerom Zukorlićem. Jesu li problemi prevaziđeni?

FEJZIĆ: Naš koncept islamske zajednice u Crnoj Gori očito ne odgovara muftiji Zukorliću. Mi imamo odlične odnose sa svim islamskim zajednicama u regionu, osim sa gospodinom Zukorlićem. Onda bi se, vjerovatno on sam trebao zapitati do koga je problem. Naši koncepti se razlikuju, živimo u dvije odvojene države. U najkraćem, problem sa Zukorlićem nastaje zbog, kako bih to nazvao, miješanjem u naše unutarnje poslove. Mi ne želimo da produbljavamo te sukobe, ali zbog naših sukoba ne bi smjeli trpjeti vjernici. Nedopustivo je da nastaju svađe oko toga koji će imam klanjati dženazu. Moramo sačuvati jedinstvo Islamske zajednice. To je islamski, bratski, komšijski.

FAKTOR: Problem s grupama koje radikalno tumače islam izražen je u svijetu, ali i kod nas na Balkanu. Koliko je taj problem izražen u Crnoj Gori i može li se Islamska zajednica oduprijeti tome?

FEJZIĆ: Taj problem postoji u svim zemljama regiona, ali, hvala Bogu, pa je sve, rekao bih, još uvijek pod kontrolom. Naravno da ni Crna Gora ni muslimani u Crnoj Gori nisu pošteđeni toga. Muslimani su trenutno izloženi pritiscima s dvije strane. Jedna strana je ta radikalna pojava, koja je na našu sreću mala, ali na našu nesreću veoma glasna. S druge strane, zahvaljujući toj grupi nesretnih ljudi koji su u totalnoj zabludi i ne znaju šta rade, imamo problem narastajuće islamofobije. Sada imamo ogromnu većinu muslimana koji su između dvije vatre: s jedne strane radikalne muslimanske grupe, a s druge nemuslimana koji se zbog ovih prvih hrane mržnjom. Šteta je ogromna za 99 posto muslimana. Dakle, imamo problem s tim ekstremnim grupama koje nakaradno tumače islam. Jer, islam može da bude sve, samo ne to kakvim ga oni žele prikazati. Islam u samom korijenu riječi ima mir, selam, spas. Tu bi islamske zajednice u regiji morale imati čvršću vezu i komunikaciju, moramo imati zajedničku strategiju kako se suprotstaviti problemu. Ponekad imam dojam da su te radikalne grupe u regiji mnogo bolje uvezane nego su to oficijelne muslimanske institucije.

FAKTOR: Kakav je položaj Islamske zajednice u Crnoj Gori i kakav je odnos države prema vama?

FEJZIĆ: Mi smo zadovoljni odnosom crnogorske države prema Islamskoj zajednici. Država Crna Gora nije diskrtiminatorska prema Islamskoj zajednici u odnosu na pravoslavnu ili katoličku crkvu u Crnoj Gori. U tom dijelu smo u ravnopravnom položaju. Ima nekih stvari kojima sve vjerske zajednice nisu zadovoljne, ali za nas je najvažnije da nismo u bilo kakvom podređenom položaju i da druge zajednice nisu privilegovane u odnosu na nas. Mi imamo potpisan i ugovor sa državom Crnom Gorom i njime su regulisana prava i slobode muslimana u zemlji. Ima nekih odredbi kojih nema ni u nekim islamskim zemljama. Naprimjer, zahvaljujući tom ugovoru imamo za oba Bajrama po tri neradna dana, da muslimanka sa hidžabom može imati dokumente i nesmetano raditi u državnim institucijama, školovati se, pohađati univerzitet, imamo halal-hranu u studentskim centrima, bolnicama i drugim ustanovama, svi zaposleni muslimani imaju slobodno vrijeme petkom kako bi mogli obaviti džuma-namaz i još mnogo drugih prava.

Izvor: Faktor.ba

Komentiraj

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.