Kurban-bajramska hutba reisa Fejzića

Husein pašina džamija u Pljevljima
Husein pašina džamija u Pljevljima

بِسۡمِ ٱللهِ ٱلرَّحۡمَـٰنِ ٱلرَّحِيمِ

إِنَّ شَانِئَكَ هُوَ ٱلۡأَبۡتَرُ ● فَصَلِّ لِرَبِّكَ وَٱنۡحَرۡ● إِنَّآ أَعۡطَيۡنَـٰكَ ٱلۡكَوۡثَرَ

Neka je svevremena hvala Svevišnjem Allahu koji nas je počastvovao sviješću o Njemu. Priznajemo sa ovog časnog mjesta da smo vječiti dužnici Njegove vječite dobrote.
Neka je salavat i selam na Allahovog miljenika i poslanika Muhammeda s. a. w. s. njegovu časnu porodicu i ashabe plemenite.

Draga braćo, dragi vjernici,

U ovom mubarek trenutku, sa ovog časnog mjesta imam pomiješane emocije, radosti i odgovornosti. Radosti, zbog bajrama, našeg praznika i radosti što mi se ukazala prilika da sa ovog časnog mjesta, ove naše ljepotice Husein pašine džamije mogu da se obratim našim vjernicima. Odgovornost, jer se u prošlosti upravo sa ovog mjesta obraćala najznačajnija velika ulema ovih prostora. Zato bi bilo manjkavo da se nekih od njih ne sjetimo u ovom mubarek danu, sa ovog časnog mjesta.
Pljevlja su, kao što znate svojevremeno bila rasadnik uleme i učenih ljudi, prije svega zahvaljujući Sadri Esbek Osman pašinoj medresi, Darul mualiminu, Ruždiji, Idadiji i drugim oblicima obrazovanja. Mnogi Taslidžaci su se obrazovali u Istanbulu, Beču i drugim obrazovnim centrima.
Poznati muftija Pljevaljski, Mehmed Nurudin ef. Šemsikadić školovao se je u Istanbulu na čuvenoj Šeherzade medresi. Muftija Šemsikadić je ujedno jedan od najvećih boraca za prava svog naroda.
Mehmed Zekerijah Ćinara, Vrhovni muftija, a kasnije i Vrhovni šerijatski sudija u Skoplju se takođe školovao u Istanbulu.
Vama dobro poznati hadži Hafiz Ibrahim ef. Mulović, završio je školovanje u Medini i vratio se u Taslidžu da stečeno znanje prenosi u svom gradu. Valja napomenuti da je porodica Mulović dala veliki broj uleme.
Zatim muftija Derviš Ruždi Šećerkadić, koji je nakon službovanja u Pljevljima bio i šerijatski sudija u Skoplju. Važno je napomenuti da su svojevremeno u bivšoj Kraljevini Jugoslaviji od četvorice šerijatskih sudija, dvojica bili iz Pljevalja.
Potom Hadži Abdullah-Ajnija Bajraktarević, poslednji pljevaljski muftija, nastavnik u Ruždiji, a nakon prestanka rada Ruždije, nastavnik vjeronauke u pljevaljskoj gimnaziji.
Nezaobilazno je je sjećanje na Hafiz Ramiza ef. Šabanića, koji je dugo godina bio vaiz Husein pašine džamije, zatim Hilmije Pašefendića, muderisa Sadije ef. Mehmedbašića, Mehmed ef. Cokovića predsjednika Ulema medžlisa sa sjedištem u Skoplju i drugih poznatih učenih Taslidžaka-Pljevljaka, ali nam program i vrijeme ne dozvoljavaju za jednu širu elaboraciju.

Draga braćo, poštovani vjernici.

Ovaj veliki dan, kako ga islamska ulema zove najvećim praznikom i u njemu se sreću i slivaju raznolike veličine, koje njegovu veličinu čine nezamjenjivom.
Veličina Allahove milosti, odslikana kroz oprost darovan milionima hadžija okupljenih na Arefatu, veličina žrtve vjernika koji sve za sobom ostave i krenu na put sa namjerom da budu Allahovi gosti.
Veličina žrtve onih koji su odlučili da dijelom svog imetka zasluže oprost od grijeha i žrtvovanjem kurbana pomognu siromašnima.

Ovaj nas veliki dan uči da velike nagrade traže veliku žrtvu. Vjernici, muslimani, koji su spoznali veličinu Allahove milosti prema njima, svjesni su da nema žrtve koju mogu nazvati prevelikom, radi Allahova zadovoljstva. Mi kao muslimani ovog podneblja, naučili smo živjeti u zajednici. Naučili smo se zajedno radovati i tugovati, zajedno patiti ali i zajedno napredovati.

Na tom kursu snažna su nam potpora ibadeti zbog kojih praznujemo ove dane. Ibadete Hadža, svi muslimani sa svih meridijana obavljaju zajedno i ta veličanstvena slika kruženja oko K'abe miliona muslimana, daje nam sliku snažnog pulsa islamskog Ummeta.

Žrtvovanjem kurbana, kada prije njegova prva kap krvi žrtve padne na zemlju, budu oprošteni naši grijesi, kroz zajedničko žrtvovanje i poklanjanje, snaži naš osjećaj da se moramo osloboditi jedne pogubne novotarije, oslikane u riječima „ne tiče me se“. I Hadž i kurban i zajednička bajramska radost nas uče da nas se itekako tiče.
Izlazeći bajramom, udjeljujući jedni drugima, razbijamo zabludu da je granica interesovanja naš kućni prag ili granica naše avlije. Braćo u vjeri, znajmo da kada budemo prestali da se brinemo o drugima, Allah će nas dovesti u situaciju da o nama neće imati ko da brine.
Itekako se sviju nas ticalo i tiče strujanje vjetrova mržnje iz praznih duša „ljudi“ koji kako devedesetih godina i na ovom području pljevaljske opštine, konkretno Bukovice, tako i nedavno na jako surov i do sada rijetko viđen način oskrnaviše mesdžid u Tivtu. Kako nas se jednako tiče bajramska radost, tako nas se jednako tiče i bol za učinjene nam nepravde.

Prije 18 godina, tačnije 1992 godine, odavde je bio direktan prenos bajrama za cijelu Jugoslaviju. Na žalost, iste te godine desilo se čišćenje muslimanskog stanovništva sa jednog kompletnog prostora pljevaljske opštine. Neko ga naziva „etničko čišćenje“, a ja bih ga prije nazvao „etničko prljanje“, jer nije čisto i ne zaslužuje da se koristi na ovakav način.

Pozdravljamo izgradnju kuća i povratak ljudi na tom prostoru. Očekujemo mnogo drugačiju situaciju od danas, od ovog direktnog prenosa bajrama. Dajući podršku tom projektu i mi kao islamska zajednica očekujemo da bi pored izgradnje kuća na tom prostoru, država trebala iz svijih sredstava da izgradi džamiju u selu Planjsko, koja je porušena 1993 godine, a za koju niko nije odgovarao.

Ali, draga braćo, mi muslimani, podučeni riječima svoje plemenite vjere, duboko u sebi nosimo sveti princip ravnoteže. Ova ravnoteža nas čuva da u radosti ne pretjeramo, niti se u nesreći izgubimo.
Tako nas je naša ulema savjetovala: „Ako vam se učini nasilje, na njega ne odgovarajte nasiljem, ako vas hvale, nemojte se pretjerano radovati, a ako vas ljudi prevare, nemojte se služiti prevarama“.
Ova troslojna slika ravnoteže garantuje naš opstanak. Samo pravedni prema drugima možemo tražiti pravdu za sebe. Pošto ovaj bajram klanjamo u ovom velikom hajratu Husein-paše Boljanića, ovo vjekovno zdanje svojim postojanjem, daje nam poruku, koju mi je čast sa ovog časnog mjesta prenijeti: „Dok postoji, ona će biti očiti znak postojanja pravde, dok je u uspravnom položaju, garant je Božijeg zakona“, stoji poruka uklesana u podnožju kamene munare Husein pašine džamije.
Proučio sam na početku suru kewser, gdje se pominje žrtva, a ona je povod objave ove sure, u kojoj se govori da su nevjernici nazivali Muhameda s. a. w. s. kao čovjeka koji će ostati bez pomena, obzirom da Poslanik nije imao muške djece. Na taj nači su nemuslimanski Arapi pokušali vrijeđati Poslanika. Ali vi vidite da Poslanik živi i danas, a živjeće i do Sudnjeg dana.. Na isti način želim da kažem da ljudi koji su ostavili hajrate i vakufe, kao Husein paša Boljanić i drugi, oni žive, dok žive njihova djela. Njihov život ni na ovom svijetu ne prestaje, odlaskom njih sa ovoga svijeta. Oni žive dok je pravde, kako stoji na munari Husein pašine džamije.
Dok je pravde živjeće vakifi, živjeće i Husein paša, živjeće i mnogi drugi koji su na Allahovom putu dijelili, a ne oni koji gomilaju imetak samo za sebe.
Druga poruka je Husein pašin vakuf . Ova džamija je najbolja poruka i ljudima u dijaspori, ljudima sa ovih prostora. Husein paša je službovao u Egiptu, ali uspjevši tamo, nije zaboravio svoj rodni kraj. Nije zaboravio svoj dug, da ovo tlo gdje je rođen učvrsti vakufom i da prema nebu pruži ovaj vitki minaret, simbol Allahove jednoće. Ova džamija poručuje našim muslimanima u dijaspori da svom rodnom mjestu duguju hak.
Draga braćo, sa ovog mjesta bih želio da apelujem na lokalnu vlast u Pljevljima i na sve političare u Pljevljima, bez obzira kojoj političkoj partiji pripadali. Husein paša je jedna velika ličnost, o kojoj su mnogo puta pohvalno pisali i Pravoslavci, čak mnogo više nego i muslimani,
što nam je posebno drago. O tome postoje i pisani dokumenti. Ime Husein paše Boljanića zaslužuje da krasi jednu ulicu u Pljevljima.

Molim dragog Allaha dž. š. da nam ukabuli naše ibadete u toku ovon našeg velikog praznika. Molim Njega uzvišenog da ukabuli dove naših hadžija na Arefatu i u haremu K'abe.
Molim uzvišenog Rabba i Stvoritelja, Allaha dž. š. da primi i ukabuli naše kurbane, molim Njega uzvišenog da nas uputi na pravi put i da nas učvrsti na pravom putu.
Draga braćo, poštovani vjernici, u svoje ime i u ime Islamske zajednice u Crnoj Gori, želim da vam čestitam predstojeći Kurban bajram.

BAJRAM ŠERIF MUBAREK OLSUN!

KURBAN BAJRAMSKA HUTBA REISA FEJZIĆA U HUSEIN PAŠINOJ DŽAMIJI U PLJEVLJIMA

Komentiraj

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.