Zadnjih deset dana ramazana

Zadnjih deset dana ramazana

Zadnjih deset dana ramazana

Razlog izrazite pažnje za posljednjom trećinom ramazana

Allahova dobrota prema nama muslimanima se zrcali i u tome što nas prate sezone u kojima nas Allah obasipa Svojim darovima, kao što se napominje u pravorijeku Vjerovjesnika, s.a.v.s.: „Doista, vaš Gospodar u ovom vašem vremenu pruža darove, pa dođite po njih“.  Mjesec ramazan je sezona pobožnih i trgovište dobrih ljudi, a naročito u zadnjih deset dana mjeseca. Neki učenjaci dijele ramazan na tri dijela: prvu, drugu i treću trećinu. Kažu da je prva trećina ramazana milost, druga oprost grijeha, a treća izbavljenje robova iz Vatre. U pravorijeku Selmana el-Farisija se kaže: „On je mjesec čiji je početak milost, sredina oprost grijeha, a kraj izbavljenje iz Vatre.“ Iako u ovom hadisu postoji jedan prenosilac kojeg smatraju slabim, ipak je on popularan kod ljudi. Međutim ono što je sigurno kada je u pitanju vrijednost zadnje trećine mjeseca je hadis koji se nalazi u Sahihima Buharije i Muslima kojeg prenosi majka pravovjernih, Aiša, r.a., kada je pripovijedala o Vjerovjesniku, s.a.v.s., rekavši: „Kada bi nastupila zadnja trećina stegao bi ogrtač, oživio noć, a budio svoju familiju“. Stezanje plašta je alegorija za aktivnost, ostavljanje lijenosti i prilaženje poslu sa velikom odgovornošću. Kada bi nastupila zadnja trećina Vjerovjesnik, s.a.v.s., bi se potpuno aktivirao, provodio bi noći u pokornosti, a budio bi svoju familiju da mu se pridruže. Dočim, prije toga bi dio noći provodio u ibadetu, a dio bi prespavao, kao što se veli u Kur'anu:

يا أيها المزمل * قم الليل إلاّ قليلا * نصفه أو انقص منه قليلا * أو زد عليه ورتل القرآن ترتيلاً


„O ti, umotani! – probdij noć, osim maloga dijela; polovinu njezinu ili malo manje od nje; ili malo više od nje, i izgovaraj Kur’an pažljivo“ (El-Muzemmil: 1-4). 

Ali je u zadnjih deset dana ramazan probdijevao cijele noći. Obratite pažnju na frazu (jahja el-lejl) „oživljavao noći“, kao da su noći mrtve, a on ih pokornošću oživljava, jer ima vremena koja su mrtva a ima i koja su živa, postoje mjesta koja su mrtva a postoje i koja su živa, postoje srca koja su mrtva i ona koja su živa. Vrijeme se oživljava poslušnošću prema Gospodaru, spominjanjem Allaha, a umrtvljuje se nemarom i grijšenjem. Tako je Vjerovjesnik, s.a.v.s., oživljavao zadnju trećinu ramazana. Oživljavao je cijelu noć sa tom pokornošću i ne bi spavao ni malo u toj trećini. Nije se samo tim zadovoljio već je i zvao djecu i žene, majke vjernika da mu se u dobru pridruže, kao što Uzvišeni kaže:

وأمر أهلك بالصلاة واصطبر عليها


„Naredi čeljadi svojoj da namaz obavljaju i istraj u tome!“ (Ta-Ha: 132).

A Poslanik, s.a.v.s., kaže: „Smilovao se Allah čovjeku koji ustane noću pa klanja dva rekata i probudi svoju ženu, pa ako se ne probudi poprska joj lice vodom“. Znači šaleći se sa njom probudi je nježno iz sna. Te hadis: „Smilovao se Allah ženi koja ustane noću pa klanja dva rekata i probudi svoga muža, pa ako se ne proudi poprska mu lice vodom“. Dakle, to je porodica koja se međusobno potpomaže u dobru.

Da li je u pitanju sabah namaz ili uopće klanjanje noću?

Izglega da je u pitanju namaz u toku noći. Ovdje moramo biti od pomoći jedni drugima i da shvatimo da moramo ustajati tokom noći i klanjati nekoliko rekata prije (ranog) sabah-namaza (fedžr), te da jedni druge budimo. Važno je na ovom mjestu da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., oživljavao svoje noći i budio svoju porodicu. Budio je svoje žene u sobama i govorio: „O, mnogo li obučenih na ovom svijetu bude nago na danu Sudnjem“; „Šta li nam je naš Gospodar otvorio od riznica!?“ Želimo da ovdje upitamo zašto ovoliko interesovanje za zadnju desetinu mjeseca ramazana? Nalazimo dva glavna razloga. Prvi razlog je što ova trećina označava završetak ramazana. A djela se vrjednuju prema svojim završecima-ishodima (el-havatim). Vjerovjesnik, s.a.v.s., bi moleći Gospodara govorio: „Moj Allahu, učini moj život na kraju najboljim, i moja djela na kraju najboljim i moje dane na dan kad ću Te sresti najboljim.“ Važno je da čovjeku bude ishod dobar. Čovjek ponekad na početku svog života radi dobra djela, ali se potom okani od toga, da nas Allah sačuva, pa mu kraj bude loš. A nekada bude obratno. Važan je kraj. Tako su zadnjih deset dana ramazana ustvari njegov kraj, pa da bi čovjek završio sa dobrim, pridaje veliku pažnju. To je jedan razlog. Drugi razlog je to što zadnjih deset dana ramazana je najvjerovatnije vrijeme lejletu-l-kadra. Moguće je da lejletu-l-kadr bude u toku cijelog mjeseca, a neki učenjaci kažu da može čak da padne tokom cijele godine. Ali, normalno, pretežno mišljenje, koje je i ispravno, jeste da je ona tokom ramazana, jer u Kur'anu piše:

إنا أنزلناه في ليلة القدر


„Mi smo ga počeli objavljivati u noći Kadra“ (el-Kadr: 1);

شهررمضان الذي أنزل فيه القرآن هدى للناس وبينات من الهدى والفرقان


„U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravoga puta i razlikovanja dobra od zla.“ (El-Bekare: 185). 

Dakle, saznali smo iz ovih sentenci Kur'ana da je ta noć u ramazanu. U pouzdano tačnim hadisima se navodi da je to mjesec u kojem je lejletu-l-kadr, a ona je bolja od hiljadu mjeseci: „Kome ona bude uskraćena, taj je uskraćen za svekoliko dobro. A samo je nesrećnik uskraćen njenog dobra“. Tako su Kur'an i tačni hadisi ukazali da je lejletu-l-kadr u ramazanu, a moguće je da ona bude u toku cijelog ramazana, međutim, najvjerovatnije je da je u zadnju desetinu mjeseca. U tom smislu iskazani su mnogi hadisi od strane Vjerovjesnika, s.a.v.s., poput sljedećeg: „Tražite je u zadnjoj trećini ramazana“.

Da li da je  tražimo tokom cijele zadnje desetine ili samo u neparnim noćima?

Postoje hadisi koji kažu da se traži u zadnjih deset dana, kao i hadisi koji kažu da se traži u neparnim noćima. Ali i taj nepar je diskutabilan. Da li je s početka ili s kraja? Rekao je (?): „U sedmoj ostaje, u devetoj ostaje“ dakle, da li je od kraja, ili šta ako je mejsec potpun, ili možda nepotpun. Potom, mnogo puta se muslimani razilaze po pitanju početka mjeseca. Nekada bude ovdje 21. noć a u Jemenu ili u Libiji, recimo, bude 22. Hvala Allahu što smo ove godine saglasni jer početak ramazana je kod svih isti, na to su se složili astronomi i većina isalmskih učenjaka. Vjerovjesnik, s.a.v.s., kaže: „Tražite je u zadnjoj desetini i to u neparnim noćima“; „Allah je nepar i voli nepar“. Stoga, tragamo za lejletu-l-kadrom u zadnjoj desetini ramazana, uzimajući parne i neparne noći jer je ukupan broj dana deset ili devet, jer ne postoji konsenzus na određenoj noći. Kod muslimana je popularno da je lejletu-l-kadr u 27. noći ramazana, a to je mišljenje Ibn Abbasa, Ubej ibn Ka'ba i Ibn Omera, radijellahu anhum. Ali ne postoji konsenzus (idžma’). Tako Hafiz bin Hadžer u Fethu-l-Bariju spominje da po pitanju lejletu-l-kadra postoji 39 mišljenja. Tako postoje mišljenja da je ona 21., 23., 25, noć, te mišljenja da ona nije fiksirana već da se mijenja, te da biva tokom cijele godine. Dakle, postoje razna mišljenja i nagađanja. Međutim, iz predostrožnosti najbolje je da čovjek provodi noći u ibadetu u zadnjoj desetini ramazana, te da se zauzme spominjanjem Allaha i činjenjem dobrih djela.

To se vidi iz pravorijeka Aiše, r.a., da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., stezao pojas tokom zadnjih deset dana ramazana, a nije spomenula određeni dan.

Vjerovjesnik, s.a.v.s., kaže: „Tražite je u zadnjoj desetini“; „Izišao sam da vas obavijestim o njoj, ali sam vidio neke kako se raspravljaju u džamiji, pa sam odustao.“ Dakle, iz prezira prema raspravci u džamiji, Vjerovjesnik, s.a.v.s., je zaboravio, a možda je to i dobro. Onda je rekao: „Tražite je u zadnjoj desetini“. Neki hadisi kažu: „Tražite je u sedam zadnjih dana“, A to se podudara sa Allahovom mudrošću da nam ne otkriva koja je to noć lejletu-l-kadr, jer nam On, Uzvišeni, nije pojasnio koji je to središnji namaz (salatu-l-vusta) koji je apostofiran u Kur'anu:

حافظوا على الصلوات والصلاة الوسطى


„Redovno molitvu obavljajte, naročito onu krajem dana, i pred Allahom ponizno stojte“ (El-Bekare: 238). 

Postoji više hadisa i tumačenja o času kada Allah uslišava molbe petkom. Veliko razilaženje je nastalo oko toga. Isto tako, najvrijednije ime među lijepim imenima s kojim kada se zamoli Allah, tada molbu uslišava, a kada se od Njega nešto zatraži On daje. To ne zna niko. A najpreče je da Ga molimo preko svih Njegovih lijepih imena, te da tokom cijele džume molimo Allaha. On nam je isto tako sakrio okončanje života. Ne znamo kada ćemo i gdje ćemo umrijeti, a sve u cilju kako bi čovjek bio zauzet sa pokornošću prema Bogu, kako bi bio daleko od griješenja, strijepeći od smrti svakog časa.

Svaki čovjek u svojoj familiji osvane, a smrt mu je bliža od vlastite nanule“
Tako će čovjek biti u strahovanju i strijepnji. Na taj način Allah je od nas prikrio mnoge važne stvari, jer nije bilo mudro da nam ih pokaže. Da nas je koji slučajem obavijestio da je noć lejletu-l-kadra 27. noći ramazana, onda bi tokom cijelog ramazana postali tromi, klanjali bi samo te noći. Neki učenjaci misle da je ona 21. noći. Među njima je Ebu Se'id el-Hudri, a k tom mišljenju naginje Buhari. Mislim da naša braća u Omanu proslavljaju 21. noć kao lejletu-l-kadr. Stoga sam ja uzeo sebi za metodu da govorim o lejletu-l-kadru na početku zadnje trećine, dakle, 21. ramazana, jer ako bi o njoj govorili 27. noći, onda bi izgubili šest noći u kojima je isto tako moguće da lejeltu-l-kadr bude. Zato je vrijednije da govorimo o lejletu-l-kadru i da upozorimo ljude na njenu vrijednost i status na početku zadnje trećine, kako bi se ljudi pripremili „pritegli pojas“ kako je činio Vjerovjesnik, s.a.v.s., radi dočeka ove desetine i traganja za noći lejletu-l-kadra koja je bolja od hiljadu mjeseci.

Deset dana zu-l-hidždžeta su najbolji dani a deset posljednjih dana ramazana su najbolje noći.  Zato se post u tim danima smatra najboljim postom, a naročito post devetog dana, a to je dan Arefata. Mi imamo običaj kazati da su najbolji dani prvih deset dana zu-l-hidždžeta, a najbolje noći, posljednje noći ramazana, i stoga kažu da je najbolji dan u godini dan stajanja na Arefatu a najbolja noć u godini je noć lejletu-l-kadra.

Nažalost nalazimo da ovaj duhovni ambijent splahne završetkom zadnje trećine ramazana. I to nije dobro. Vrli prijethodnici su govorili: „Ružan li je narod koji ne zna za Allaha osim u ramazanu“; „Budi pobožnjak a ne ramazandžija“. Normalno je da svaki čovjek udvostručava svoju aktivnost tokom ramazana, kao na svakom trgovinskom sajmu kojeg trgovci očekuju i intenziviraju svoj trud kako bi što više zaradili. A to ne znači da nakon sajma sjede skrštenih ruku i da ih se ne tiče više trgovina. Ali neki ljudi se u ramazanu aktiviraju, klanjaju, uče Kur'an, a potom se, završetkom ramazana, od svega toga odalje. Takvim poručujemo: Ko je obožavao ramazan, neka zna da je ramazan umro, a ko je obožavao Allaha, neka zna da je Allah živ i da ne umire. Allah voli da Mu se bude pokorno svagda, a ne voli da Mu se nikada ne bude nepokorno. Mi od ramazana želimo da napunimo baterije koje su se ispraznile i da nam budu od koristi sljedećih mjeseci. Uzmimo od ovog mjeseca energiju koja će nas napajati narednih jedanaest mjeseci. To se traži od muslimana u ovom mjesecu.

 Autor: Dr. Jusuf el-Karadavi
Prijevod: Džemo Redžematović

 


No Comments

    Leave a reply