Historija Medrese

U  prošlosti, na ovim prostorima bilo je više medresa. U Podgorici, Bijelom Polju, Pljevljima, Baru, Ulcinju, Novom (Herceg Novom), Plavu i Beranama. U različitim vremenskim periodima,  političkim i društvenim okolnostima,  one su  nestajale. Posljednja medresa do 1912. godine postojala je  u Bijelom Polju.

Medresa u izgradnji

Medresa u izgradnji

Sagledavajući novonastale prilike i  sve veće interesovanje  poznavanja vjere i potreba za  vjerskim obrazovanjem, Mešihat je sebi svojim programskim opredjeljenjem u najprioritetnije zadatke i obaveze ove zajednice,   postavio izgradnju medrese.

Godine 2000. postavljeni su temelji  buduće medrese u naselju Milješ,  kod Podgorice. To, zapravo, nije samo medresa, nego je ujedno i višenamjenski  islamski centar.  Krajem 2003. godinene, na istoj su završeni svi grubi građevinski radovi. Finalni radovi na na medresi su urađeni 2008. godine. Izgradnja ove ustanove je jedan od najprioritetnijih zadataka ovog Mešihata, muslimana Crne Gore i  šire. Ukupna površina objekta je oko 3.000. m2. Sastoji se od prizemlja, sprata i dijelom suterena. U prizemlju i na spratu su smještene četiri funkcionalne cjeline, koje karakteriše povezanost toplim vezom, sto znači da se cijelo vrijeme boravka i učenja ne mora izaći iz objekta.

Prvu funkcionalnu cjelinu čini internat za smještaj polaznika medrese. U okviru njega se nalaze: restoran s kuhinjom i manji zdravstveni centar sa stacionarom. U ovom bloku se nalazi i restoran sa baštom koja je natkrivena, i kuhinja sa posebnim ulazom i sanitarnim čvorom.

Medresa u Podgorici

Medresa u Podgorici

Drugu cjelinu cini učionički blok sa osam učionica namjenjenih za izvodjenje nastave na bosanskom i albanskom jeziku, bibliotekom, čitaonicom, amfiteatrom sa 140 sjedišta, sanitarnim cvorom i abdesthanom. Amfiteatar je ujedno i centralna sala Mešihata za održavanje sastanka Sabora, Mešihata kao i odrzavanje vjerskih i naučnih tribina. Izgradnja amfiteatra je istinska potreba s obzirom da se spomenuti sastanci sada održavaju u hotelskim salama.

Upravni dio Medrese smješten je u trecem bloku, a čine ga kancelarije uprave, zbornica, ostava za učila i rekvizite i poseban sanitarni čvor. U četvrtom dijelu smještena je fiskulturna sala sa svlačionicama, sanitarnim čvorom i tuševima za polaznike medrese. Fiskulturna sala je ujedno i mjesto predvidjeno za održavanja masovnih vjerskih programa i manifestacija.

U potkrovnom dijelu smještena je prostorija za klanjanje (mesdžid), musafirske sobe, sala za kompjuter, mokri čvorovi i dr. Mesdžid ne igra ulogu centralne džamije jer 20 metara od ulaza u Medresu nalazi se džamija sagradjena 2000. godine.

Potreba medrese za muslimane u Crnoj Gori je od suštinskog značaja. Nema željenog razvoja  islama bez ove institucije. U to uvjeravaju  primjeri  islamskih zajednica u okruženju, njihov napredak i razvoj.

1 Comment
  1. Reply lud 2. Februara 2012. at 22:03

    extra

Leave a reply