Zaista nafaka traži čovjeka kao što ga vreba smrt

Nafaka, ili opskrba, je jedna od bitnih stvari o kojima čovjek razmišlja. Ona oduzima čovjeku dosta vremena, truda i planiranja. Zato je pitanje nafake veoma bitno i to ne samo za čovjeka već za sva stvorenja, jer primarno pitanje za koje se svi zalažu je pitanje opskrbe sa svim njenim oblicima i vrstama. Možda je ona neka stvorenja natjerala da pređu dozvoljenu granicu, pa zbog opskrbe kradu, ubijaju ili čine druge zabranjene stvari koje zamagljuju čovjekovu svrhu stvaranja. Zato je Uzvišeni Allah rekao:

"A na nebu je opskrba vaša i ono što vam se obećava. I, tako Mi Gospodara neba i Zemlje, to je istina, kao što je istina da govorite!"(Ez-Zarijat: 22-23);

"I ne postoji ništa čije riznice ne posjedujemo, a od toga Mi dajemo samo onoliko koliko je potrebno." (El-Hidžr: 21);

"Ja ne tražim od njih opskrbu niti želim da Me hrane, opskrbu daje jedino Allah, Moćni i Jaki!" (Ez-Zarijat: 57-58);

Njegovoj kazni nećete umaći ni na Zemlji ni na nebu, a nemate, mimo Allaha, ni zaštitinika ni pomagača.

"A onima koji neće da vjeruju u Allahove dokaze i u susret s njime, njima nije stalo do Moje milosti - njih čeka patnja nesnosna." (El-Ankebut: 22-23);

"Reci: "Gospodar moj daje obilnu opskrbu onome kome hoće, a i uskraćuje, ali, većina ljudi ne zna." (Sebe': 36).

Stoga ćemo razgovarati o spomenutom hadisu koji je povezan sa prethodnim koji smo obrazlagali a dio je ciklusa jezgrovitog govora Allahovog poslanika, s.a.v.s., jer većina ljudi ne poznaje ovo pitanje o nafaci. Vjerovjesnik, s.a.v.s., je rekao: Zaista, nafaka traži roba kao što ga traži smrt. Ovaj hadis je sahih, autentičan, a bilježi ga Ibn Hibban u svom Sahihu a dio je hadisa koji prenosi Ebu Derda, r.a.[1]

Opskrba za kojom trčkaramo i jurimo, zapravo, nas traži kao što nas traži naša vlastita smrt: zaista nafaka traži čovjeka kao što ga vreba smrt. Kako nas traže ti smrtni trenuci isto tako nas traži naša nafaka, jer duša nas neće napustiti sve dok ne istrošimo nafaku koju nam je Allah dodijelio.

Kako smo malo prije istakli, nafaka je veoma važna tema. Kapije nafake su mnogobrojne i široke. Allah je za nafaku dao brojne ključeve od kojih ćemo mi spomenuti sljedeće:

            Ključ pokornosti, jer pokornost pribavlja nafaku. U djelu Medaridžu-s-salikini Ibn Kajjim, rhm., kaže navodeći izreku Mastila ummeta i terdžumana Kur'ana Abdullaha bin Abbasa, r.a.: „Zaista za dobro djelo, odnosno za pokornost, postoji nur u srcu i sjaj na licu, snaga u tijelu, povećanje u opskrbi, ljubav u srcima stvorenja; dočim za loše djelo postoji crnilo na licu, tama u srcu, slabost u tijelu, manjak u opskrbi i mržnja u srcima stvorenja.“[2]

            Dakle, dobra djela i pokornost Allahu, dž.š., su kapija nafake. Istinu je rekao Uzvišeni Allah kada je rekao: (Ta-Ha: 132).

            Jedna od najvećih pokornosti koja priskrbljuje nafaku jeste namaz i čuvanje namaza, bez obzira da li je u pitanju farz ili nafila: (Ta-Ha: 132).

            Znači, pokornost je jedan od kapija nafake i njen ključ.

            Drugi ključ od kapije

            Ključ davanja. Kad daš dat će ti se, kada udijeliš udijelit će ti se a kad pružiš i ispružiš svoju ruku tebi se ispruže ruke dajući ti. Uzvišeni Allah kaže: (Sebe': 39).

U hadisu kudsijju Gospodar kaže: „Udijeli sine Ademov pa ću  Ja tebi udijeliti.“[3]

            U drugom hadisu Vjerovjesnik, s.a.v.s., kaže: „„Nema dana u kom robovi osvanu a da ne siđu dva meleka od kojih prvi kaže: Moj Allahu daj zauzvrat onom ko udjeljuje još više, a drugi veli: Moj Allahu daj onom ko je stisnute ruke još veću oskudicu.“[4]

            Treći ključ od kapije

            Razumno oslanjanje na Allaha, dž.š. U ajetima o razvodu Allah, dž.š., kaže: (Et-Talak: 2-3) On mu je dovoljan! Allah ti je dovoljan zato se nemojo sekirati i crno razmišljati.

            Zato zapovjednik pravovjernih i razboriti halifa Omer, r.a., je rekao da je čuo Vjerovjesnika, s.a.v.s.: „Kada bi se vi oslanjali na Allaha istinskim tevekkulom opskbljavao bi vas kao što ptice opskrbljuje; ustaje gladnog stomaka a vraća punog.“[5]

            U opskrbi sam se na Allaha moga Stvoritelja oslonio

            Četvrti ključ od kapije

            Kapija traženja oprostaa. Zato uvećaj istigfar, izgovaraj što više estagfirullah, ili od Allaha oprosta tražim! Pa ćeš vidjeti kako će ti Allah otvoriti nafaku. Ne kažem ti da to tek tako probaš, već da iz dubine srca kažeš – estagfirullah, estagfirullah, estagfirullah! Jer, Allaha mi kad čovjek zatraži oprost od Allaha, On će mu otvoriti kapiju nafake, jer se u Kur'anu kaže: (Hud: 52).

Došao je neki čovjek kod Hasana el-Basrija, radijallahu anhu, i rekao mu: “O Ebu Seide, prestale su kiše, šta nam oporučuješ?” „Oporučujem vam istigfar (traženje oprosta)”, reče Hasan el-Basri. Otišao je taj čovjek pa je došla jedna žena i rekla: “O Ebu Seide, Allah mi nije podario dijete, pa šta mi oporučuješ?” „Oporučujem ti istigfar.” Otišla je žena pa je došao neki siromah i rekao: „O Ebu Seide, ja sam siromašan, pa šta mi oporučuješ?” „Oporučujem ti istigfar”, reče Hasan. Prisutni ga upitaše: „Zar je istigfar rješenje za sve?” Reče Hasan el-Basri: „Da, to su Allahove riječi: „I govorio bi: Tražite od Gospodara svoga oprost jer On, doista, mnogo prašta. On će vam kišu obilnu slati i pomoći će vas imanjima i sinovima, i dat će vam bašče, i rijeke će vam dati.” (Nuh: 10-12)

            Izdržavanje slabih, siromašnih i potrebitih. Naš Vjerovjesnik, s.a.v.s., kaže: „Zar zbog nečeg drugog bivate potpomognuti i opskrbljeni ako ne zbog vaših slabih.“[7] Odnosno kada se budete brinuli o njima.

            U doba Vjerovjesnika, s.a.v.s., bila su dvojica braće od kojih je jedan bio zanatlija a drugi je dolazio Vjerovjesniku, s.a.v.s., tražeći znanje. Prošlo je nekoliko dana pa ovaj zanatlija dođe kod Vjerovjesnika, s.a.v.s., da mu se žali na svog brata, rekavši mu: Allahov poslaniče, ja radim svoj zanat i trudim se a on traži znanje kod tebe. Pa mu Allahov poslanik, s.a.v.s., reče: „Možda zbog njega ti dobijaš ops

krbu.“[8]

            Šesti ključ od kapije

            Šesti ključ od kapije nafake je dova. Obzirom da je nafaka u Allahovim rukama hajde da pokucamo na nebeska vrata, neka nam ne bude dosadno. Govorimo o Allahu, o Allahu! Jer je Vjerovjesnik, s.a.v.s., je često govorio: „Moj Allahu, utječem Ti se da me sačuvaš od siromaštva, oskudice, poniženja, i utječem Ti se da nekom ne načinim nepravdu ili da mi se učini nepravda.“ [9]

            Vjerovjesnik, s.a.v.s., se uticao Allahu Uzvišenom do siromaštva. Jedne prilike jee došao neki čovjek kod zapovjednika pravovjernih, razboritog halife Alija bin Ebi Taliba, r.a., žaleći mu se na nagomilane dugove, pa mu halifa Ali, bin Ebi Talib, r.a., reče: hoćeš li da te naučim riječima kojim me podučio Allahov poslanik, s.a.v.s., kad bi imao dugova koliko planina Sabir (inače jedna od najvećih planina na Arapskom poluostrvu) Allah bi ti ih vratio. Reci: „Allahu moj zadovolji me Tvojim halalom umjesto haramom, podari mi Tvoje blagodati da ne moram tražiti od nekog drugog mimo Tebe.“[10]

            Vi koji imate dugova, koliko ste puta izgovorili ovu dovu? Onaj ko pokuca na nebeska vrata ovom dovom „Allahu moj zadovolji me Tvojim halalom umjesto haramom, podari mi Tvoje blagodati da ne moram tražiti od nekog drugog mimo Tebe.“ Izgovori ih s punom vjerom u njih, a ne tek tako formalno, već uvjeren da kad bi imao duga koliko velika planina da će ti Allah dati pa ćeđ taj dug vratiti: „Allahu moj zadovolji me Tvojim halalom umjesto haramom, podari mi Tvoje blagodati da ne moram tražiti od nekog drugog mimo Tebe.“

            Svakako, Allahovi robovi, doista nafaka traži čovjeka kao što ga traži smrt, jer naša opskrba je već upisana i podijeljena, od nas traži da je potražimo i da se trudimo. Ovo je jedan od šest ključeva kapije nafake – traganje za nafakom.

[1] Prenosi ga el-Bezzar u svom Musnedu (37/10 broj 4099); Ibn Hibban u svom Sahihu broj (3238); Bejheki u Šu'abu-l-imanu broj 1147.

[2] Medaridžu-s-salikin (423/1).

[3] Prenosi ga Buhari; Kitabu-l-nefekat, Babu fadli-l-nefekati ale-l-ehli, broj (5352), dio hadisa Ebu Hurejre, r.a.

[4] Prenosi ga Buharija: Kitabu-z-Zekat, Babu qawlillahi te'ala: Fe emma men e'ata we-t-teqa; broj (1442), i Muslim: Kitabu-z-Zekat, Babu fi-l-munfiqi we-l-mumsiki; broj (1010), iz hadisa Ebu Hurejre, r.a..

[5] Prenosi ga Ahmed (30/1); Tirmizija, Kitabu-l-zuhdi, Babu fi-l-tevekkuli alellahi, broj (2344); Ibn Madže; Kitabu-l-zuhdi, Babu-l-tevekkuli ve-l-jekini, broj (4164), dio hadisa Omera, r.a.

[6] Divan, Imam Šafija, str. 84.

[7] Prenosi ga Buharija; Kitabu-l-džihadi ves-sejri, Babu men iste'ane bil-du'afai ves-salihine fi-l-harbi, broj (2896), dio hadisa Mus'aba bin Sa'da.

[8] Prenosi ga Tirmizija; Kitabu-l-zuhdi, Babu fi-l-tevekkuli alellahi, broj (2345), dio hadisa Enesa, r.a.

[9] Prenosi ga Ahmed (305/2); Ebu Davud, Kitabu-s-salat, Babu fi-l-isti'azeti, broj (1544), dio hadisa Ebu Hurejre, r.a. Prenosi ga Nesa'ija, Kitabu-l-isti'azeti, Babu-l-isti'azeti mine-z-zilleti, broj (5461); Ibn Madže; Kitabu-d-du'ai, Babu ma teavveze minu Resulullahi, s.a.v.s., broj (3842) izrazom: Teavvezu billahi mine-l-fakri ve-l-killeti ve-z-zilleti ve en tazlemu ev tuzleme.

[10] Prenosi ga Ahmed (153/1); Tirmizija, Kitabud-da'vat, broj (3563), dio hadisa Alija, r.a.