U medresi “Mehmed Fatih” održan okrugli sto “Crna Gora u doba Osmanlija i nakon toga”

Okrugli sto “Crna Gora u doba Osmanlija i nakon toga”

Okrugli sto “Crna Gora u doba Osmanlija i nakon toga”

Podgorica – U organizaciji Islamske zajednice u Crnoj Gori, u četvrtak 20. oktobra 2011. godine u prepunom amfiteatru medrese ” Mehmed Fatih” u Podgorici održan je okrugli sto na temu “Crna Gora u doba Osmanlija i nakon toga” sa osvrtom na crnogorsko-tursku historiju i njihove odnose na temu.

Gosti okruglog stola su bili istaknuti profesori i doktori nauka iz Turske: Abidin Temizer, Ugur Ozcan, Kemal Cicek i Bulent Ozdemir.

Okrugli sto u medresi "Mehmed Fatih" u Podgorici

Okrugli sto u medresi "Mehmed Fatih" u Podgorici

Okruglom stolu su prisustvovali: reis Rifat ef. Fejzić, ambasadorka Turske u Crnoj Gori Emina Birgen Kesoglu, ambasador BiH u Crnoj Gori Izmir Talić, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Rifat Rastoder, ministar u Vladi Crne Gore Rafet Husović, poslanici u Skupštini Crne Gore Kemal Purišić, Amer Halilović i Genci Nimanbegu, direktor TIKA-e za Crnu Goru Tuncay Cakmak,  predsjednik Bošnjačkog savjeta u Crnoj Gori Šerbo Rastoder, predsjednik izvršnog odbora Bošnjačkog savjeta u Crnoj Gori Osman Nurković, direktor Fonda za manjine Safet Kurtagić, direktor Fonda rada Kemal Đečević, imami, profesori medrese te mnogo ličnosti iz javnog i kulturnog života Crne Gore.

Uvaženi gosti iz Turske

Uvaženi gosti iz Turske

Abidin Temizer, na početku svog obraćanja istako je bitnost istraživanja osmanlijskih dokumenata, ne u cilju mjenjanja crnogorske istorije i istorijskih tokova, već u cilju unaprijeđivanja istražiteljskih radova na polju crnogorske-turske istorije. On je govorio o uspostavljanju administrativnih jedinica nakon osvajanja Crne Gore.

Kad je osvajanje Crne Gore u pitanju Temizer se osvrnuo na pitanje da li je Crna Gora bila potpuno osvojena od strane Osmanlija? Prema njegovim istraživanjima, Crna Gora je bila u određenim periodima putpuno unutar osmanskog carstva, a to se ogleda u plaćanju poreza, mnogim geografskim kartama koje se nalaze u bečkim arhivama, kao i drugim dokumentima i defterima koji se čuvaju u turskim arhivama. Koliko je osvajanje Crne Gore doprinijelo samoj Crnoj Gori, Temizer je obrazlozio mnogobrojnim primjerima izgradnje škola, puteva, mostova, džamija, razvijenom trgovinom i sl. Crna Gora je bila u sastavu skadarskog sandžaka i svoj porez je plaćala skadarskom paši. Crnogorci su najviše ometali mir unutar osmanskog carstva tako da su ponekad bili oslobađani poreza i od njih se zahtjevao samo mir. Crnogorci su nanosili veliku štetu carstvu, tako da je nakon izgubljenih teritorija dovedeno pitanje da li je veća šteta izgubljena teritorija ili šteta koju su stvarali Crnogorci.

Sa okruglog stola u medresi "Mehmed Fatih"

Sa okruglog stola u medresi "Mehmed Fatih"

Ugur Ozcan je govorio o muslimanima u Crnoj Gori nakon Berlinskog kongresa i njihovoj organizaciji. Muslimani su živjeli u velikim gradovima na plodnom zemljištu gdje su se bavili trgovinom, stočarstvom i poljoprivredom. Islamska zajednica može se reći da je formirana odmah nakon Berlinskog kongresa.

Knjaz Nikola je muslimanima obećao ravnopravnost i slobodu vjeroispovjesti. Dobri odnosi između Knjaza Nikole i Sultana Abdulhamida muslimanima u Crnoj Gori su pružali nadu, međutim veliki broj muslimana se odlučio za iseljavanje. Pola plate muftija je dobijao od Knjaza a pola od Sultana i birao se iz domicijalnog stanovništva i bio je predstavnik muslimana u crnogorskom parlamentu. Ozcan se osvrnuo na seyahatname-putopis turskog ambasadora Ahmet Džavit Paše koji je Knjaz Nikolom obišao neke velike gradove Nikšić, Podgoricu i Kolašin. U Kolašinu je zatekao džamiju koja je bila zatvorena i sa mujezinom je ušao u ranu zoru. Džamiju je zatekao u ruševnom stanju, skinuo je svoju kabanu i na njoj klanjao namaz. Tu je duboko bio dirnut i plakao je. Turska je pomagala i izgradnju crkava i škola. Pomogla je izgradnju jedne hrišćanske škole u Beranama i djevojačke škole na Cetinju.

Reis Rifat Fejzić na okruglom stolu

Reis Rifat Fejzić na okruglom stolu

Kemal Cicek koji je stručnjak za pitanja Jermena svoje izlaganje započeo je sljedećim riječima “O bolnom iseljavanju Jermena u svijetu svako zna, međutim skoro da niko ne zna o bolnom iseljavanju crnogorskih muslimana.

Posebna je draž da o tome govorim ovdje, a ne negdje u svijetu. On je govorio o iseljavanju stotina porodica u Anadoliju. Veliki broj porodica nije uspio da dođe do Turske. Velike tragedije su ometale njihovo iseljavanje. Turska se trudila da muslimani ostanu u Crnoj Gori. Rušene su i paljene njihove kuće, plodna zemlja oduzimata. Tačan broj onih koji su napustili Crnu Goru nikad nije bio poznat. Kao poruku istako je važnost povezivanja sa tamošnjim potomcima crnogorskih iseljenika.

Reis Fejzić uručio zahvalnice profesorima iz Turske

Reis Fejzić uručio zahvalnice profesorima iz Turske

Bulent Ozdemir je govorio o crnogorskoj nezavisnosti na Berlinskom kongresu i članu o nezavisnosti koji je stajao prethodno na Sanstefanovskom ugovoru. Crna Gora nije bila zadovoljna odlukama Berlinskog kongresa. Počeo je novi period gdje je pored pravoslavnih živio sad i veliki broj muslimana. Turska je i tad prva priznala Crnu Goru kao što je to uradila i 2006. godine nakon referenduma.

Crna Gora je imala dobre političke i ekonomske odnose sa Turskom. Dva puta je Turska davala zajam Crnoj Gori. Uslijedilo je otvaranje diplomatskog predstavništva. Turska je do 1912. godine imala 12 svojih predstavnika. Crna Gora je slavila Abdulhamidov rođendan, a otvaranje Ruzadije u Podgorici, Princ Mirko priredio je na datum stupanja na prijesto Abdulhamida.

Na kraju okruglog stola, reis Islamske zajednice u Crnoj Gori Rifat ef. Fejzić je uručio zahvalnice uvaženim profesorima iz Turske. Prevodilac sa turskog jezika je bio profesor u medresi “Mehmed Fatih” Adnan Pepić.

Tags:

No Comments

    Leave a reply