Promocija knjige “Šahovići 1924 – Kad su vakat kaljali insani” u Bijelom Polju

Akademik Šerbo Rastoder - “Šahovići 1924 - Kad su vakat kaljali insan1”

Akademik Šerbo Rastoder - “Šahovići 1924 - Kad su vakat kaljali insan1”

Bijelo Polje – U organizaciji Bošnjačkog kulturnog centra iz Bijelog Polja, u Velikoj sali Centra za kulturu 26.11.2011. godine, održana je promocija knjige akademika Šerba Rastodera “Šahovići 1924 – Kad su vakat kaljali insani”.

Skupu su prisustvovali brojni predstavnici intelektualnog, javnog, političkog i vjerskog života, među njima njegova eminencija Izmir Talić, ambasador Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Rifat Rastoder, poslanici u Skupštini Crne Gore Amer Halilović, Kemal Purišić i Ervin Spahić, potpredsjednik Opštine Bijelo Polje Tufik Bojadžić i brojni drugi. Ispred Islamske zajednice u Crnoj Gori, promociji su prisustvovali Enis ef. Burdžović, glavni imam Odbora IZ-e Bijelo Polje i član Mešihata IZ-e, Amer ef. Šukurica, predsjednik Odbora IZ-e Bijelo Polje, Džemo ef. Redžematović, glavni imam Odbora IZ-e Podgorica, Suljo Mustafić, predsjednik Odbora IZ-e Bar te brojni imami iz Bijelog Polja, Plava, Rožaja.

Na skupu su u ulozi promotera Rastoderovog impozantnog djela govorili: dr. Asim Dizdarević, Tadija Bošković, Novak Adžić, Ćazim Suljević i Božidar Španjević. Promocijom je moderirao Damir Šabanović.

Skup je otvoren čitanjem odlomaka Rastoderove knjige, koje je čitao Izet Mulabegović. Citiran je odlomak prepisa tonski zabilježenog svjedočenja učesnika genocida, koji je na magnetofonskoj traci zabilježen 1978. godine u Mojkovcu.

Promocija: “Šahovići 1924 - Kad su vakat kaljali insani”

Promocija: “Šahovići 1924 - Kad su vakat kaljali insani”

Božidar Španjević je na promociji ispričao da je tih sedamdesetih godina bio direktor Centra za kulturu u Mojkovcu, te da je imao ulogu da magnetofonom snimi svjedočenje učesnika zločina u Šahovićima. “Sačinjen je zapis kao svjedočanstvo o tom stravičnom zločinu nad nedužnim muslimanima u selima Vraneške doline”, kazao je Španjević.

Novak Adžić je iscrpnom i opsežnom opservacijom uzroka i povoda govorio o motivima, iz kojih je posve osnovano isključena krvna osveta kao motiv ovog genocida. “Potpuno neosnovano i lažno optužen je Jusuf Mehonjić, a ubistvo Boškovića je bilo povod ali ne i razlog za masovni masakr u Šahovićima, koji je učinjen iz etničke, nacionalne i vjerske mržnje”, naglasio je Adžić.

Ćazim Suljević, kao predstavnik potomaka žrtava genocida u Šahovićima prenio je potresnu životnu priču njegovog oca, koji je sa svega godinu dana, u naručju svoje majke izbjegao pokolj. On je iznio očekivanja da se makar priznanjem i rasvjetljavanjem zločina ukaže poštovanje žrtvama.

Veselin Konjević je nadahnuto govoreći o bitnosti Rastoderovog djela istakao da: “Svako rasvjetljavanje zločina, ukoliko se polazi od časnih namjera i ukoliko se to radi na objektivan i profesionalan nacin, vodi oslobađanju nagomilanih trauma i relaksaciji međusobnih, međukonfesionalnih odnosa.”

Na kraju, akademik Rastoder se zahvalio promoterima, organizatorima, kao i brojnoj publici, donatorima, ljudima koji su riječju i na bilo koji način pomogli da ovo djelo ugleda svjetlo dana

Tags:

3 Comments
  1. Reply Stojan 29. Novembra 2011. at 10:19

    Smatram da je portal neobjektivan. Jer je dato mjesto onima koji su promociju doživjeli kao miting, a ne onim koji su se držali isključivo istorijskih činjenica, kao što je bio mr Tadija Bošković. Pozvali ste bezličnog Španjevića koji je bez činjenica i u želji da se dodvori skupu iznio sijaset neistina, koje su oličenje njegove ličnosti. Zamislite kakav je to čovjek kad tako govori o svojim sunarodnicima, kako li onda mišljenje ima o ostalim. Pitajte se samo…..Adžić Novak je takođe totalno neobjektivno govorio na skupu i sa istim ciljem da se dodvori skupu kao i Španjević, prije svega autoru knjige, radi ličnih interesa. Njegova besjeda je bila bez istorijskih činjenica, zasnovana na pravnim “igrama” i začkoljicama, jer je pravnik a ne istoričar. On nije shvatio ulogu promotera onakva kakva je, već je mitingovao, ne govoreći o knjizi već o pravnim aspektima krvne osvete..
    Profesor Šerbo Rstoder , autor knjige je bio na nivou kakav dolikuje Akademiku, pozvao je i one koji će iznijeti istorijske činjenice,čime je ispoštovao pravo na istinu , s druge strane medalje,
    Vi autori portala ne pomažete svome narodu,izostavljajući istinu, trujete omladinu, jer mi stariji ponrešto znamo,omladini treba pisati o ljubavi i brakovima kojih je uvijek bilo između dva naroda usmjerena da žive jedan pored drugog,ne pozivati na mržnju i oožižati mržnju, jer dva metra zemlje je dovoljno na kraju za svakoga.A ova lojepa zemlja ima dovolno prostora za svakog svog građanina

  2. Reply POKAJNIK 17. Januara 2013. at 16:40

    Oteli smo pravoslavnima zemlju,rusili crkve i manastire,otimali im zene i djecu,a njih vlahe kako ih zovemo koristili kao radnu snagu. Ismijavali smo taj jadni narod,ubijali ga sistematski. I vidi cuda BOG VELIKI se na nas razljuti,dosao dan da se naplate racuni. Sad kukamo i placemo u podsvesti prizeljkujemo da im opet to radimo,ali jos se nismo oslobodili strahova iz proslosti,jako smo se dobro opekli zbog tih nasih suludih ambicija.
    Na svaki nacin mI pokusavamo stetu da im nanesemo,od malena nas uce da ih mrzimo,valjda zbog toga sto mi izdali pravoslavnu veru u nadi da cemo biti age i begovi. Da smo znali sta ce biti ne bi mi. Mislili smo da ce turski vakat biti vecno,prevarili smo se i jos vise tonemo u to zivo blato.
    POSTOJI LI SANSA DA SE SPASEMO??????
    Dugo sam razmisljao………………i shavatio…………..TREBA DA SE POKAJEMO I VRATIMO U VJERU NASIH PRADJEDOVA I NAKALEMIMO NA TU GRANU KOJU SMO SLOMILI.
    Emir Kusturica je pravi primer,trazio je istinu i nasao je.
    ISTINA JE BOLNA ALI U LAZIMA NEMOZEMO ZIVJETI!

  3. Reply mihailo cabarkapa 27. Januara 2015. at 21:25

    Profesore Rastoder, Mnogo je lijepo biaviti se Istorijom, ali kada se njome bave ljudi nepristrasno, objektivno i kompleksno. Opisali ste Šahovićki pogrom nad muslimanima 1924 godine i to nazvali genocidom. Užasavam se pogibijom i jedne osobe, makar to bilo u saobraćajnoj nesreći, bez obzira koje vjere bio, a kamo li ovakvog zla, jer ljude nikada nijesam dijelio po vjeri. Tako nešto je sramno, nečasno i divljački, prosto je sa one strane razuma. Jedini kriterij prema kojem sam dijelio ljude u mojem životu je moralnost i humanost. To je sve. Ali, gpspodine profesore, olako upotrebljavate riječ GENOCID, a da pri tom nijeste dali preciznu definiciju genocida, niti se naveli preciznu cifru stradalih. Uz to, mnogo bi bilo važno da ste prevrnuli medalju pa da činjenično kažete otkuda toliko muslimana u Vraneškoj dolini, da li je to bio autohtoni narod tog kraja, ili je prije njih u Vraneškoj dolini živio neki drugi narod i šta se sa njim desilo? A, šta mislite gospodine Rastoder, da li je takvih genocida bilo u vrijeme Otomanskog carstva nad pravoslavnim življem, ne samo fizičkih, već i vjerskih, kulturnih, materijalnih,,,,, Ne bi marilo da ste kao pošten i vrstan istoričar okrenuli svoja istraživanja i svoje izoštreno pero u vrijeme prije Šahovića 1924. godine. Vjerujem da bi tako lakše i cjelovitije, a bogami i objektivnije došli do motiva i razloga Šahovićkih žrtava, nad kojima se ježim. Na kraju, teško namaa od raznih Ažića i Konjevića, makar to bio i jedan Novak i jedan Veselin, Gospodine Profesore Rastoder, Pozdravlja Vas dr sci. Mihailo Čabarkapa iz Podgorice, sa željom da proširite Vaš istorijski pogled na sve o čemu budete pisali ubuduće

Leave a reply