Odboru Islamske zajednice Ulcinj vraćen na korišćenje posjed nekadašnje džamije „Meraja“

Nekadašnja slika vakufskog lokaliteta
Nekadašnja slika vakufskog lokaliteta

Na sjednici održanoj dana 27.12.2012. godine, Skupština opštine Ulcinj donijela je Odluku o davanju na korišćenje nekretnine bez naknade Odboru IZ Ulcinj sa katastarske parcele br. 1406/2, po namjeni parking, upisana u L.N. 604 KO Ulcinj, svojina Crne Gore – nosilac prava raspolaganja Opština Ulcinj u površini od 1796 m². Ova nepokretnost se daje na korišćenje bez naknade do konačnog rješenja svojinsko-pravnog statusa predmetne nepokretnosti i njenog privodjenja namjeni u skladu sa usvojenim urbanističkim dokumentima.

Na osnovu ove Odluke, predsjednik SO Ulcinj, g. Nazif Cungu i predsjednik Odbora IZ Ulcinj, h. Gazmend Dollaku potpisali su Ugovor o davanju na korišćenje ove nepokretnosti, u čijem članu 3 se navodi da „IVZ Ulcinj bez saglasnosti SO Ulcinj ne smije na predmetnoj nepokretnosti izvoditi nikakve građevinske ili slične radove, koje prelaze potrebe održavanja nepokretnosti. IVZ Ulcinj je dužna da predmetnu nepokretnost koristi u skladu sa namjenom koja je za istu oređena (parking).“

Inače, ova nepokretnost bila je posjed IZ Ulcinj do 1967. godine, kada je nacionalizirana Rješenjem Skupštine opštine Ulcinj br. 03-209/2 od 14.04.1967. godine. Unutar parcele bila je džamija, a oko nje i mezarje. Tom prilikom, nacionalizirano je nekoliko parcela, koje su činile cjelinu, i to parcele 45/244, 45/245 i dio parcele 45/319, u ukupnoj površini od 3.544 m² (kako stoji u Rješenju), dok je stvarna površina bila 4.240 m². Nakon toga, džamija je  porušena, a mezarje sravnjeno. Sve što je građeno, građeno je preko mezarja. Jedino je ostalo sačuvano turbe porodice Pulti, i to najvjerovatnije iz razloga sujevjerja. Po usmenim predanjima ljudi koji se je dobro sjećaju, ova džamija imala je drveni minaret. Na toj lokaciji podignuta je ranija autobuska stanica, koja je uništena od zemljotresa, 1979. godine. Od tada pa do danas služi kao parking.

Sadašnja parcela vraćena u posjed IZ-e
Sadašnja parcela vraćena u posjed IZ-e

 

 

KËSHILLIT TË BI ULQIN I KTHEHET NË SHFRYTËZIM

TROLLI I ISH XHAMISË SË „MERASË“

 

Në mbledhjen e mbajtur më 27.12.2012, Kuvendi komunal Ulqin ka marrë Vendimin mbi dhënien në shfrytëzim të patundshmërisë pa kompensim Këshillit të BI Ulqin nga parcela katastrale nr. 1406/2, e dedikuar për parking, të regjistruar në F.P. 604 KK Ulqin, pronësi e Malit të Zi – bartës i të drejtës së disponimit Komuna Ulqin, në sipërfaqe prej 1796 m². Kjo patundshmëri jepet në shfrytëzim pa kompensim deri me zgjidhjen përfundimtare të statusit pronësor të patundshmërisë në fjalë dhe vënien në përdorim për qëllim në përputhje me dokumentet e aprovuara urbanistike.

Në bazë të këti Vendimi, kryetari i KK Ulqin, z. Nazif Cungu dhe kryetari i Këshillit të BI Ulqin, h. Gazmend Dollaku nënshkruan Kontratën mbi dhënien në shfrytëzim të kësaj patundshmërie, në nenin e tretë të të cilit thuhet se „BFI Ulqin nuk guxon pa pëlqimin e KK Ulqin të ndërmarrë asnjfarë punësh ndërtimore apo të tjera në këtë patundshmëri, të cilat i tejkalojnë nevojat e mirëmbajtjes së patundshmërisë. BFI Ulqin obligohet që patundshmërinë në fjalë ta përdorojë në përputhje me qëllimin për të cilin është caktuar (parking).“

Sadašnja parcela vraćena u posjed IZ-e
Sadašnja parcela vraćena u posjed IZ-e

Për ndryshe, kjo patundshmëri ka qenë pronë e BI Ulqin deri në vitin 1967, kur është nacionalizuar me Vendimin e Kuvendit komunal Ulqin nr. 03-209/2 prej 14.04.1967. Brenda parcelës ka qenë xhamia, e rreth saj varrezet. Me atë rast, janë nacionalizuar disa parcela, të cilan kanë përbërë një tërësi, dhe ate parcelat 45/244, 45/245 dhe pjesa e parcelës 45/319, në sipërfaqen e përgjithshme prej 3.544 m² (siç qëndron në Vendim), ndërsa sipërfaqja e vërtetë ka qenë 4.240 m². Pas asaj, xhamia është rrëzuar, ndërsa varrezet janë rrafshuar. Çdo gjë që është ndërtuar, është ndërtuar mbi varreze. Ka mbetur vetëm tyrbja e familjes Pulti, dhe ate mesiguri për shkak të bestytnive (nakleve). Sipas rrëfimeve gojore të të moshuarëve të cilëve iu kujtohet, kjo xhami ka patur një minare prej druri. Në këtë lokacion është pas ndërtuar stacioni i atëhershëm i autobusave, e cila është rrëzuar nga termeti i vitit 1979. Prej atëherëe deri sot shërben si parking.

Suad Ukoshata

Komentiraj

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.