Vrijednost memorizacije Kur'ana Časnog

775324AC-97FD-4F7F-8E7E-258E14D8DCDBVeoma me obradovala vijest koju sam prije nekoliko dana čuo. Naš dragi kolega Rešad ef. Dautović pred svojim muhaffizom Harisom ef. Hadžićem završio je hifz Kur'ana. Ovom prilikom mu u moje, i u ime mojih kolega, čestitam i želim da od njegovog hifza svi imamo koristi, te da bude dobar i berićetan našem društvu kao što je bio i do sada.

Zapravo, ta vijest me je i potakla da nešto napišem o hifzu kako bih stimulisao druge mlade ljude da počnu ili nastave sa hizfom Kur'ana, jer jedno od najboljih djela i postupaka kojima se čovjek može približiti Uzvišenom Bogu jeste da se Kur’an Časni nauči napamet. Kako da to ne bude slučaj kada je Kur'an Božiji govor i kada nema ništa uzvišenije od Božijeg govora, niti postoji časniji posao od učenja Allahove Knjige. Veliki broj hadisa Vjerovjesnika, s.a.v.s., nam pojašnjava vrijednost i značaj učenja Kur'an-i Kerima. „Elita mojeg ummeta su hafizi Kur'ana“, rekao je Allahov poslanik, s.a.v.s., pojašnjavajući status hafiza na ovom svijetu. Na značaj i vrijednost učenja Kur'ana ukazuje nam činjenica da su ga mnogi časni ashabi, r.a., učili, proučavali i tumačili. Prenosi Ebu Hurejre, r.a., da mu je Poslanik, s.a., rekao: “O Ebu Hurejre! Uči Kur’an i podučavaj druge ljude, jer ako te zatekne smrt to radeći, meleki će ti posjetiti kabur kao što posjećuju Kabu.”

Ovdje ćemo izložiti vrijednost i značaj hifza (memorizacije) Kur'an-i Kerima kao i statusa  hafiza kod Boga i kod ljudi, također ćemo izložiti načine koji pomažu brzi i efikasni hifz Božije Knjige.

U mnogim stavcima Kur'ana i Sunneta Poslanika, s.a.v.s., učenjaci su prepoznali važnost i vrijednost učenja Kur'an-i Kerima napamet. Neke od njih ćemo spomenuti:

Hafiz Kur'ana je Božiji miljenik

Jedno od najvažnijih i najistaknutijih vrijednosti memorizacije Kur'ana Časnog s kojim se može odlikovati onaj ko uči Božiju Knjigu ili je memoriše, ta što on postaje Allahov miljenik na ovom i Budućem svijetu. Na to upućuje narativ kojeg prenosi al-Munziri u svom Al-Targib wa-t-Tarhibu, od Enesa bin Malika, r.a., da je rekao: Rekao je Allahov poslanik, s.a.v.s.: – „Doista Allah ima miljenike (ar. ehl) među ljudima.“ – Upitaše: „A ko su oni Allahov poslaniče?“ – Odgovori: „Oni koji znaju Kur'an (napamet), oni su Allahovi miljenici i odabranici.“[1]

Kur'an uzdiže hafiza

Isto tako, Kur'an onoga koji ga zna napamet podiže na pijadestal časnih anđela. U autentičnom hadisu se prenosi od Majke vjernika Aiše, r.a., da je spomenula od Vjerovjesnika, s.a.v.s., da je jedne prilike rekao: „Onaj ko dobro i sigurno uči Kur’an, on je u društvu sa časnim melekima, dok onaj ko zamuckuje osjećajući teškoću, ima dvije nagrade.”

Hafiz ima visok status i na ovom svijetu

Jedna od blagodati učenja Kur'ana napamet jeste što je hafiz Kur'ana na ovom svijetu veoma cijenjen, poštovan među ljudima a to zbog činjenice da u svom srcu nosi Kur'an. Omer bin el-Hattab, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: – „Zaista, Allahovom Knjigom (Kur’anom) uzdiže jedne narode, a ponižava druge.“

U Sunenu Ebu Davuda Ebu Musa el-Eš'ari prenosi da je Poslanik, s.a., rekao: “Allahovo odlikovanje pripada onome ko ukaže poštovanje muslimanu sijede kose i brade, onome ko ukaže čast hafizu koji je za Kur’an iskreno vezan i bez dunjalučkih ciljeva hifz čuva te onome ko ukaže poštovanje pravednom vladaru.”

Hafizu Kur’ana zavide na ovom i na Budućem svijetu. Na dunjaluku mu zavide na velikoj poziciji i ugledu koji je postigao znanjem Kur’ana napamet. Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov poslanik, s.a.v.s., rekao: – „Samo se u dva slučaja može drugom zavidjeti: čovjeku kojeg je Allah podučio Kur’anu pa ga on danonoćno uči i čovjeku kome je Allah podario veliki imetak pa ga on danonoćno udjeljuje.“

Hafiz Kur'ana ima prioritet u predvođenju namaza ljudima. Vjerovjesnik, s.a.v.s., je preporučio svojim ashabima da daju prednost u vođenju namaza onome koji najviše zna napamet Kur'an i koji ga najviše uči. To svakako ukazuje na prednost hafiza u imametu. Poslanik, s.a.v.s., je rekao: „Neka ljude predvodi u namazu onaj ko najviše uči Allahovu Knjigu.“[2]

Kur'an će se zalagati za hafiza na Sudnjem danu

U autentičnim predajama od Vjerovjesnika, s.a.v.s., se spominje da će Kur'an biti zagovarač na Sudnjem danu onima koji ga znaju napamet: Od Ebu-Umame El-Bahilija, r. a, prenosi se da je čuo Poslanika, s.a.v.s., kada kaže: Učite Kur'an! On će se na Sudnjem danu zauzimati za one koji se budu družili s njim. Učite dva bujna cvijeta (ar. zahrvejni) – El-Bekare i Ali ‘Imran! One će se pojaviti na Sudnjem Danu kao dva oblaka ili kao dvostruki sjaj Sunčeva zraka ili kao dvije skupine ptica raširenih krila koje će štititi one koji su se družili s njima! Učite suru El-Bekare jer u njenom prihvatanju je bereket, a u njenom odbacivanju nesreća. Lažljivci je ne trpe.

Hafiz Kur'ana napreduje s deredžama u Džennetu

Abdullah b. Amr, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Hafizu Kur’ana bit će rečeno: ‘Uči i penji se (na visoke stepene) i uči lijepo i razgovijetno onako kako si ga učio na dunjaluku. Tvoje mjesto i tvoj stepen bit će kod zadnjeg ajeta koji proučiš.’”

I roditelji hafiza imaju nagradu

Uzvišeni Allah će počastiti roditelje hafiza Kur'ana i povećati njihove stepene i vrijednost, što ukazuje na počast hafiza Kur'ana i njegovu vrijednost jer ne samo on već i njegovi roditelji će imati koristi od hifza. Burejda, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: “Ko bude učio Kur’an, podučio se njegovim propisima i postupao u skladu s njima, njegovim roditeljima bit će stavljena kruna od svjetlosti čija je svjetlost kao svjetlost Sunca, i njegovim roditeljima bit će odjeveni ogrtači koji su vredniji od dunjaluka. Oni će kazati: ‘Zbog čega smo odjenuti ovim ogrtačima?’ Pa će im se kazati: ‘Zbog toga što je vaše dijete učilo Kur’an.’”

U tom smislu i Muaz ibn Enes, r.a., prenosi da je Poslanik, s.a., rekao: “Ko uči Kur’an i radi po njegovim uputama, Allah će na Sudnjem danu njegovim roditeljima dodijeliti krunu, čiji će sjaj biti ljepši od sjaja Sunca kada obasjava ovozemne prostore. Pa šta mislite o vrijednosti nagrade onome ko ovako postupa!”

NAČINI USPJEŠNOG HIFZA KUR'ANA

Nakon što smo izložili neke stavke o vrijednosti i važnosti memorizacije Kur'ana trebamo kazati nešto o načinima koji mogu pomoći muslimanima da Kur'an s lahkoćom nauče napamet, jer mnogima to pada teško. Vjerovatno neki od najvažnijih savjeta koje učenjaci daju budućim hafizima Kur'ana su sljedeći:

  1. Iskrenost

Iskrenost je jedna od najbitnijih sredstava koji pomažu hifz Kur'ana Časnog, jer je hafiz čuvar vječne objave koja je spuštena na srce Allahovog poslanika, s.a.v.s., koja je sačuvana u prsima i u koricama.

  1. Vježbanje pravilnog izgovaranja

Budući hafiz Kur'ana treba učiti Kur'an pred eminentnim šejhovima od kojih treba naučiti pravilno izgovaranje kur'anskih ajeta, naročito onih djelova koji su teški za izgovaranje i slični sa drugim riječima.

  1. Ograničavanje broja ajeta

To iz razloga što svaka osoba ima svoje određene potencijale koje ne može prelaziti, pa je neophodno ograničiti broj ajeta koji se trebaju naučiti napamet, što će pomoći da se strpljivo i dosljedno memorizira cio Kur'an.

  1. Odabir pogodnog vremena i mjesta

Oni koji žele da nauče Kur'an napamet trebaju odrediti mjesto i vrijeme koje će im biti potaman da uče Kur'an napamet, jer ne može ga učiti u vrijeme velike vrućine, recimo, ili u mjesto gdje se galami. Najbolje mjesto za učenje Kur'ana je svakako džamija. Budući hafiz ne treba prelaziti na druge ajete ili sure sve dok dobro ne obnovi i nauči što je prethodno naučio, jer će to dovesti do pometnje i zbunjivanja, a u memoriji će mu ostati samo oni najlakši djelovi.

  1. Uči hifz na Mushafu sa jednoličnim rukopisom

To iz razloga što ljudski razum interesuje pojedinosti pa ako se Mushaf mijenja u rukopisu, dakle broju redova, boji pojedinih riječi, onda se hafiz buni i ne zapamti to što uči kako treba.

  1. Povezanost sura i ajeta

Jedna sura može sadržavati povezane događaje, ali i dugačke ajete, pa ne treba naučiti dio jedne sure a potom se prebaciti na njen drugi dio bez povezivanja prvog i narednog ajeta. Povezivanje cjelina ajeta neke sure i njenih priča olakšava učenje i čini ga lagahnim.

  1. Razumijevanje teksta i konteksta ajeta/sure

Kada hafiz razumije kontekst ajeta onda ga brže memoriše, ako mu se objasni značenje ajeta onda će s lahkoćom povezati fragmente određene sure. Na taj način naučit će lahko i brzo.

  1. Tefsir pomaže prilikom hifza

Onaj koji želi naučiti Kur'an napamet treba iščitavati tefsire, tumačenja Kur'ana, kako bi pored ostalog spoznao i uzroke objave ajeta i neprimjetna značenja ajeta, kao i neke riječi koje imaju dalekosežna značenja i implikacije. To će itekako pomoći hafizu da lahko nauči Kur'an napamet.

  1. Paziti na slične ajete

Postoje neki slični ajeti i sure pa ih treba imati na um tako što će se povezivati krajevi ajeta i sura kako bi se lakše napravila razlika među sličnim ajetima i surama.

  1. Preslušavanje i takmičenje sa ostalim hafizima

Budući hafiz treba odabrati društvo koje će mu pomoći da nauči Kur'an napamet i ohrabriti ga u tome, pa čak i sa njima se takmičiti jer to pospješuje njegov elan i želju da dovrši hifz što lakše i brže.

  1. Druženje s Kur'anom

Kur'an-i Kerim je dosta teško zadržati u grudima jer se brzo i neočekivano zaboravi u slučaju da se ne obnavlja i preslušava.

  1. Iskorišćavanje godine pamćenja

Čovjek treba podučavati svoju djecu Kur'an-i Kerimu dok su u mladim godinama kako bi lakše naučili kur'anski tekst i kako bi to što su naučili ostalo duboko urezano u memoriju. To nikako ne znači da starije osobe ne mogu naučiti Kur'an ako imaju odlučnosti i volje.

  1. Klanjanje iza imama koji je vispren hafiz

Kada musliman klanja iza hafiza to mu daje impuls da i on nauči i bude isto kao i njegov imam-hafiz.

  1. Svaki dan proučiti po jedan vird iz Kur'ana

Svaki hafiz treba odrediti sebi po jedan vird, odnosno broj ajeta ili sura, koje svakodnevno treba obnavljati i učiti kako bi se Kur'an usadio duboko u njegovu pamet i srce.

Nadam se da smo ovim kratkim osvrtom na vrijednosti i tehnike hifza pomogli našim čitaocima da saznaju više o ovom vrijednom ibadetu. Islamska zajednica u Crnoj Gori treba mnogo više hafiza. Hvala Allahu u mnogim medžlisima otvoreni su instituti za učenje hifza što na svaki način treba pomoći, pa je možda i ovom naš mali doprinos tome; da kroz čestitku hafizu Rešadu ef. Dautoviću, koji je i glavni imam u MIZ Gusinje, ukažemo na našu radost i značaj koju ova vijest ima za sve nas.

Džemo ef. Redžematović

[1] Ističući značaj poznavanja Kur’ana napamet, što podrazumijeva njegovo ispravno razumijevanje kao i življenje u okrilju njegovih normi i principa, Allahov poslanik, s.a.v.s., je izrekao ovaj hadis: “Allah ima dva ehla medu ljudima. ‘Koji su to, Allahov poslaniče?’ – upita neko. ‘To su oni koji su stalno s Kur’anom (ehlu-l-Kur’an). Oni su Allahov ehl (čeljad) i Njegovi odabranici’ – odgovorio je Allahov poslanik.’ Pojam ehl koji je upotrijebljen u ovome hadisu u arapskom jeziku ima nekoliko značenja: porodica, supruga, kućna čeljad… Po mišljenju istaknutog izučavatelja Kur’ana iz Egipta, prof. dr. Muhammeda Ebu Šehbeta, ovaj hadis može se razumjeti na sljedeći nacin: “Allah među svojim stvorenjima ima dvije kategorije ljudi koje naročito pazi i počast im ukazuje. On ih vanredno štuje i posebnu im pažnju posvećuje, isto kao što vladar posebno pazi svoju porodicu i saradnike koji su u njegovoj neposrednoj blizini. Ovdje je riječ o alegorijskom izražavanju i slikovitom prikazivanju. Ovaj hadis – kao i ostali koji govore o vrijednostima pamćenja Kur’ana – ne odnosi se na one ljude koji pamte Kur’an a da ne poznaju njegov sadržaj i pridržavaju se njegovih odredbi. Ehlu-l-Kur’an uče Kur’an napamet, pravilno ga razumijevaju i, naravno, žive u duhu njegovih principa. To je ono na čemu su bili ashabi i prve generacije ovog ummeta.”

[2] Kompletan hadis glasi: Ebu Seid el-Hudri, radijallahu anhu, prenosi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Neka ljude u namazu predvodi onaj koji zna najviše Kur’ana napamet, a ako u tom pogledu budu jednaki, onda najučeniji u sunnetu, pa ako i u tome budu jednaki, onda onaj koji je prije hidžru učinio, a ako hidžru budu zajedno učinili, onda najstariji. Neka čovjek nipošto ne predvodi namaz tamo gdje je prisutan onaj ko je za to ovlašten i neka ne sjeda na njegovo mjesto u njegovoj kući izuzev ako mu on to dozvoli.” (Muslim, 673)

 

Komentiraj

Ova web stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.