Post u različitim religijama

Post u različitim religijama

Post u različitim religijama

Samovoljno odricanje od hrane je bio obred duhovnog čišćenja u mnogim religijama. Kajanje, čišćenje, žaljenje, žrtvovanje i širenje znanja i snage, bili su neki aspekti posta koje su predočavale te religije. Čak su filozofi, naučnici i fizičari u prošlosti smatrali post kao ljekoviti proces koji je neophodan da bi se povratilo zdravlje i odstranila bolest. Sokrat, Platon, Aristotel, Galen, Paracel i Hipokrat, vjerovali su u post kao u terapiju (Haas). U spisima poput Biblije na primjer, nalazimo poslanike kao što je Mojsije, Elijah, Danijel i Isus, kako pribjegavaju postu uradi duhovnog pročišćenja i načina komunikacije sa samim Bogom. Kur'an isto tako napominje da je post bila vjerska praksa svojstvena ranijim religijama:

„O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili“ (El-Bekare: 183).

Post u judaizmu

Jevrejski kalendar sadrži relativno nekoliko redovnih dana posta. Yom Kippur (Dan iskupljenja) je, prema Mojsijevom zakonu, jedini dan koji se mora ispostiti:

„Ovo će biti zakon zauvjek prema tebi: sedmog mjeseca, na deseti dan mjeseca, trebaš ucviliti tvoju dušu, i nikako ne radi, iako si u svojoj zemlji, ili ti se neki stranac pridruži: toga dana neka te svećenik iskupi, kako bi te očistio, da budeš pred Bogom čist od svijeh grijehova. Sabat mora biti odmor za tebe, a ti trebaš očistiti tvoju dušu, zakonom vječnim“ (Levićani: 16: 29-31).

Jevreji slave deset dana pokajanja počevši sa Rosh Hashanah (jevrejska Nova godina), a završavajući sa Yom Kippur (Danom iskupljenja). Ovo vrijeme se smatra pokajanjem od grjehova koji su se nakupili u prijehtodnoj godini. Yom Kippur je dan za kog Jevreji vjeruju da se u njemu sudbina svih Jevreja određuje. Taj dan u jevrejskom kalendaru je najsvečaniji i najvažniji jer uključuje kajanje od grijehova koji su počinjeni u prošloj godina kao i traženje oprosta. Toga dana Jevreji poste 25 sahata od zalaska Sunca prijethodne noći sve do zalaska Sunca sljedeće noći. Za Jevreje post je više od pukog ostavljanja jela i pića: u vrijeme posta nije dozvoljeno raditi, imati seksualne odnose, kupati se, kao i upotreba pomade i kožnih cipela. Post počinje specijalnom večernjom službom, poznatom kao Kol Nidre (Svi zajveti) dok službe u sinagogama traju od sljedećeg dana pa sve dok se post ne završi. Mnogo jevrejskih zajednica običavaju postiti večer uoči Nove godine, Rosh Hashanah. Pored Yom Kippura postoje četiri redovna dana posta osnovana od strane jevrejske tradicije kako bi sačuvala sjećanja na razna tužna dešavanja koja su pogodila jevrejsku zajednicu tokom njihovog ropstva. Prema nekim komentatorima Talmuda ti postovi su bili obavezni samo kada je nacija bila pod ugnjetavanjem, ali ne kada je bilo mirno za Izrael. Sinagoga je opunomoćena da odredi dan posta u slučaju kada nesreća pogodi narod, poput kuge, gladi, ili zle odluke koju ponekada donese vladar. Jevrejski postovi obično počinju kada se Sunce rađa a završava se pojavom prvih zvijezda navečer, (izuzetak je Yom Kippur koji traje od zalaska do zalaska Sunca). Preporučuje se da ljudi na dan posta daju milostinju, naročito da podijele hranu koja je potrebna za večeru (Jewish Encyclopedia).

Post u kršćanstvu

Iz propovjedi na Planini znamo da je Isus upućivao svoje najranije sljedbenike da poste: „Kada postiš nemoj izgledati sumorno kao što dvoličnjaci rade, oni izobliče svoja lica samo da bi pokazali ljudima da poste. Govorim vam istinu, oni su dobili svoju potpunu nagradu. Nego, kada postite, stavite ulje na glavu i operite lice, tako ljudima neće biti jasno da postite, već samo vašem Ocu, koji je nevidljiv; a Otac vaš koji vidi ono što je tajno urađeno, nagradit će vas“ (Matej: 6:16).

Jasno je da način posta kojeg je Isus predstavio je gotovo jednak postu jevrejske zajednice, jer ne postoji bilješka da je on bilo šta promijenio. Stoga, takav post mora biti apstinencija od hrane i pića, kako nas na to gorerečeni citati upućuju. Zato je on govorio da se stavi ulje na glavu i da se opere lice da umor drugi ne bi primijetili.danas mnogo kršćana, slijedeći crkvu, ne prakticira ovaj način posta; oni izbjegavaju jesti meso nekoliko dana; ili u nekim slučajevima jedu samo jedan obrok dnevno kada poste. Dočim, zabrana za piće uopće ne postoji. Vjerovatno je to tako iz razloga što Novi zavjet ne daje nikakve detalje kako postiti. Uskršnji post, kojeg poste rimokatolici, anglicisti i neke posebne crkvene zajednice, je četrdesetodnevni period posta i pokajanja, povodeći se za primjerom Isusa Krista kada je u pustoši Judeje postio. Prva glavna komponenta uskršnjeg posta jeste naredba apstinencije koja se odnosi na sve koji su stariji od 14 godina. Za rimokatolike, apstinencija znači da se uopće ne jede meso, ali ne uključujući ribu. Međutim, i kod njih isto tako postoji koncept „djelimične apstinencije“, što znači da se meso može jesti samo jednom dnevno. U Bibliji na tri mjesta ljudi su postili po četrdeset dana. Prvi slučaj jeste kada je Mojsije primio Deset zapovjedi (Egzodus: 34-28). Sljedeći slučaj jeste kada je Elijah susreo Gospoda prije pomazanja Elishe (I Kraljevi 19-8). Treći slučaj za takav post je kada je Isus bio u pustoši i kada je iskušavan od strane satane (Matej: 4-2).

U Bibliji postoji puno razloga za post. On se smatra djelom žrtvovanja koje kršćane podsjeća na Boga, pa preko posta, dok se tijelu brani raskoš, duh se jača.

Post u hinduizmu

Post u hinduizmu je uskraćivanje fizičkih potreba tijela radi postizanja duhovne koristi. Prema hindu spisima post pomaže prilagođavanje sa Apsolutom tako što se uspostavlja harmoničan odnos između tijela i duše. Hindusi vjeruju da to odbija ljudsku težnju i opsesiju prema ovosvjetskim slabostima koje ne daju vremena za duhovna dostignuća. Obožavatelji se savjetuju da obuzdaju svoje strasti i budu pravilno usredsređeni svojim mislima. Jedna forma takvog obuzdavanja jeste post. Post je propisan u svim Ekadasi danima. Ekadasi je sanskritska riječ koja označava 11. dan lunarne druge nedjelje, dva puta u mjesecu (Bowker, 173). Vedini spisi jako preporučuju potpuni post na Ekadasi dan (bez konzumiranja vode). Svaka osoba od 9 do 90 godina, bez obzira na kastu, spol ili neku materijalnu osnovu, treba taj dan ispostiti kako bi duhovno napredovala. Oni koji ne mogu u potpunosti savladati surovost posta, mogu slijediti Ekadasi konzumirajući hranu jednom dnevno i to popodne, ili jednom dnevno uvečer. Međutim, toga dana se bez ikakvih naročitih uslova mora barem jednom pojesti zrnevlje, u bilo kojoj formi. Odani vjernici toga dana poste tokom dana a noći provode budni u molitvi i meditaciji. Obavljanje Ekadasija, vjeruje se, da će izbrisati sve grijehe i pročistiti misli. Post se ne smatra samo jednim dijelom obožavanja; isto tako, on je trening mislima i tijelu da izdrže sve poteškoće i istraju na mukama a da ne posustanu.

Post u islamu

U islamu post je važan čin bogoslužja koji se čini radi Allaha…

By prof. Shahul Hameed
S engleskog,
Džemo Redžematović
nastavit će se

No Comments

    Leave a reply