Post na kaza i kefareti

ramazan (1)Nakon završetka mjeseca ramazana mnogi ljudi pitaju o propisu napošćivanja (savmu-l-kada’) i postu kefareta. U vezi napošćivanja interesuje ih, da li moraju odmah nakon završetka ramazana da naposti propuštene dane, da li to mora da bude uzastopno kao u mjesecu ramazanu, te da li se može odgađati ili u odvojenim danima napostiti? Također, pitaju o situaciji ako se napošćivanje odgađa sve dok se vne završi naredni ša'ban i nastupi ramazan? Ili pak, kakav je status onoga ko treba da naposti ali prije nego što to uradi umre?
Isto tako, pitaju kakav je propis posta za kefarete, da li treba da se uzastopno poste ili se može razdvajati? Zatim, pitaju koja je mudrost što je Allah učinio post jednim od eliminatora grijeha i njihovih tragova?
Također, pitaju o i drugim vrstama posta koje islam pored posta ramazana i kefareta inicira, a koje je Allah propisao da se poste, naposte ili poste radi brisanja određenih grijeha.
Odgovor na ova pitanja se odnosi na tri kategorije:
Post na kaza
Prva kategorija je napošćivanje. Poznato je da napošćivanje posta obavezno za one koji su djelimično ili potpuno propustili da poste u toku mjeseca ramazana. Te da postoje ljudi koji imaju zdravstvenih ili zakonskih opravdanja, da u određenom periodu, dok im traje opravdanje, mogu da se ifare. U ovo spadaju bolesnik, putnik, žena u menstrualnom ciklusu i nakon porođaja (ar. Al-Hajd, Al-Nifas). Također, postoje ljudi koji se iftare, ali ne treba im za to kefaret, neki od njih iftari prije zalaska sunca, misleći da je sunce već zašlo, ili konzumiraju hranu nakon zore misleći da zora nije nastupila, a neko katkad pojede ili popije nešto bez želje, a za svaki od ovih slučajeva treba da naposte dan za dan.
Međutim, ima nekih ljudi koji napošćavaju pokvarene dane posta, mnogi od njih to bace u zaborav, možda se i sjete ali sami sebe varaju prolongiranjem za naredne dane, nedjelje, mjesece, pa i godine, sve dok ih ne iznenadi smrt, a obaveza posta ostane neizvršena. Musliman treba uvijek imati na umu pravo koje treba odužiti prema Allahu, te biti svjestan riječi koje se spominju u ajetu o postu, a govore o obavezi i propisima posta: „A onaj ko bude bolestan ili na putu, neka naposti isti broj dana“. Ovaj ajet je napošćivanje stavio u isti rang sa postom u njegovo pravo vrijeme u odnosu na bolesnika i putnika, zato je napošćivanje preuzelo status posta, a onome kome post izmakne, neka nastoji da to naposti. Ako je Allah obavezao post na kaza’ za one kojim je dozvoljeno da se iftare u ramazanu zbog bolesti ili puta, onda je obaveznije da naposte oni koji se iftare na nedozvoljen nači tokom ramazana.
Požuriti s napošćivanjem
Kada je napošćivanje ramazanskog posta radnja koju je Allah obavezao vjernicima, onda je, bez sumnje, požurivanje sa napošćivanjem obaveza u prigodno vrijeme bolje nego njegovo odlaganje. Vjernik ne treba da odugovlači sa izmirivanjem obaveza nakon što ozdravi ili se vrati svojoj domovini. To iz razloga što čovjek ne zna kada će umrijeti.
Iz tog razloga su učenjaci prevagnuli da je hadž obavezan da se obavi što prije (ale-l-fevr), nije dopušteno da se odgađa ako čovjek ima mogućnosti i sigurnosti na putu. Ako musliman zanemari obavezu napošćivanja sve do nastupanja sljedećeg ramazana, on mora prvo postiti obavezan post, a potom da naposti protekli post. Ako to bude prolongirao pa umre bez da naposti bit će odgovoran za to pred Allahom. Njegov post tokom ramazana u kojem se iftario i bio zbog toga obavezan da naposti, ali ga zbog odgađanja smrt pretekne, njegov post će biti nepotpun i neće tim razlogom postići kod Allaha sepen postača.
Uzastopno napošćivanje 2somun
Što se tiče propisa napošćivanja koje uzatopno ili uz preskakanje, postoje dva mišljenja učenjaka. Prvo: da je uzastopno napošćavanje obavezno, a oslanjaju se na hadis koji kod muhadisa nije tačan. Apsolutna većina učenjaka je mišljenja da uzastopno napošćivanje nije obavezno, ali volja im je da se naposti uzastopno iako je ispravno sa prekidima. Argument za ovakav stav nalaze u uoptšenim riječima Allaha po pitanju napošćivanja: „Neka naposte isti broj dana“. Onaj ko ih bude napostio odvojeno također je napostio isti broj dana. Tačno je da je Poslanik, s.a.v.s., rekao kada su ga upitali o prekidima tokom napošćivanja: „To je tvoja stvar. Zamisli kada bi neko od vas bio dužan pa bude vraćao po dirhem ili po dva dirhema, zar to ne bi bilo vraćanje? A Allah je preči da se smiluje i da oprosti“.
Ovo su propisi vezani za napošćivanje ramazanskog posta. Treba da se zna da iftar u postu na kaza nije obavezan više od napošćivanja, a nije potrebno zbog toga kefaret i dr., pa iako je iftarenje bilo namjerno, sa pohotom, jer se u napošćivanju traži drugi dan u zamjenu za osnovni dan posta: „Isti broj drugih dana“.
Post zbog kefareta
U vezi propisa posta kefareta treba da se ima u vidu prvo: da je post kefareta propisan zbog prekršene zakletve:
„Otkup za prekršenu zakletvu je: da deset siromaha običnom hranom kojom hranite čeljad svoju nahranite, ili da ih odjenete, ili da roba ropstva oslobodite. A onaj ko ne bude mogao – neka tri dana posti. Tako se za zakletve vaše otkupljujte kada se zakunete; a o zakletvama svojim brinite se!“ (Al-Ma'ide: 89).
Ajet ukazuje na dva propisa: Prvi, da je post zbog kefareta prekršene zakletve nastupa nakon što krivokletnik ne bude u stanju da nahrani ili obuče siromahe. Drugi; da je ovdje riječ o postu od tri dana, generalno, dakle, može biti uzastopno a može i razdvojeno. Svakako, neki učenjaci smatraju da je neophodno uzastopno što potkrepljuju dokazima koji nisu relevantni. Primjetno je ovdje da kefaret zbog krivokletstva, koje je počinjeno sa jednim od Allahovih imena, tako da krivokletnik koji se kune nečim drugim, mimo Allaha, poput, Vjerovjesnika, oca, ili Ka'be, nije potreban kefaret. Jer to se ne smatra legalnom zakletvom koja za sobom povlači propise za prekršenu zakletvu.
Također, post kefareta je propisan zbog ubistva i zihara, ali je u oba slučaja propisan uzastopno. U kefaretu zbog ubistva iz nehata se navodi:
„Ne nađe li, mora uzastopce postiti dva mjeseca da bi Allah primio pokajanje – a Allah sve zna i mudar je“ (An-Nisa’: 92).
A u kefaretu za zihar se navodi:
„Onaj koji ne nađe, dužan je da dva mjeseca posti uzastopce prije nego jedno drugo dodirne“ (Al-Mudžadele: 4).
U ovim ajetima se eksplicitno traži kontinuirani post radi ova dva kefareta. Vjerovatno je diskontinuitet posta prilikom kefareta za krivokletstvo i napšćavanja propuštenih dana ramazana, te kontinuitet posta u kefaretu za ubistvo iz nehata i zihar, to što Allah zna da se Njegovi robovi mnogo kunu ali i krše zakletvu, ali i za rijetkost ubistva iz nehata i zihara tako da je za češća djela određena lakša ispravka. A što se tiče druge strane određena je stroža kazna iz razloga što ubistvo ostavlja veće posljedice po nevine ljude a zihar na mirne žene, a to nije slučaj u zaklinjanju i kršenju zakletve.
Mudrost propisivanja posta zbog kefareta
Mudrost propisvanja posta kao vrste eliminatora prijestupa odnosi se na opštu ulogu posta koju je Zakonodavac namjenio radi ostvarenja pozitivnih životnih principa čovjeka, a to je odgoj duše, uspostava moralnog života, navikavanje na strpljenje, voljno podnošenje poteškoća i smiono susretanje s bolovima i nedaćama.
Bez dvojbe, progres naroda ostvaruje se njegovim naoružanjem s ovim principima radi borbe protiv vanrednih situacija i suzbijanja nepogoda. Stoga, izrečeni su mnogi hadisi od strane Vjerovjesnika, s.a.v.s., koji podstiču na post u određenim danima, a oni su podijeljeni po mjesecima i sedmicama upućujući muslimana na sredstvo za liečenje od grijeha i zaštitu od potencijalnih grijeha. U to spada: post šest dana ševvala, post onda kada se može u mjesecu ša'banu, post na dan ašure, post na dan Arefata za onog ko nije na hadžiluku, te tri dana od svakog mjeseca, kao i ponedjeljak i četvrtak u svakoj sedmici.

Mahmud Šeltut, Šejhu-l-Azhara
s arapskog, Džemo Redžematović

No Comments

    Leave a reply