Gazalijev kod

„Želimo da ostvarimo la ilahe illaAllah na Zemlji“, bile su, prema svjedočenju prisutnih poslednje riječi šejha Gazalija, u mjesecu Martu 1996, godine. Oni koji su ga intimnije poznavali: njegova porodica, prijatelji i učenici, znali su za njegovu dovu koju je često ponavljao. Govorio je: „Allahu moj, daj mi smrt u zemlji tvog odabranog Miljenika, sallaAllahu ’alejhi ve sellem“. Ova njegova dova je većini djelovala neostvariva. Šejh Gazali se smatra jednim od najvećih reformatora i islamskih mislilaca druge polovine dvadesetog stoljeća. Njegovi britki stavovi koji su se često odnosili na vlasti i režime u islamskom svijetu donijeli su mu mnogo problema. I pored toga, javnosti je bio poznat kao beskompromisan kada je istina u pitanju. Kada je te, 1996. godine pozvan da prisustvuje kongresu „Islam i savremeni izazovi“, u Rijadu, savjetovali su mu da zbog narušenog zdravlja ne odlazi na kongres. Međutim, otišao je i sa sobom odnio svoju dovu. Nakon obraćanja na kongresu, kažu da su mu poslednje riječi u nekoj polemici bile: „Želimo da ostvarimo ’nema boga osim Allaha’ na Zemlji“, nakon čega je doživio srčani udar i preselio na Ahiret. Saudijska ulema se saglasila da se šejh Gazali pokopa u Medini, u mezarju Beki’a, u blizini Poslanikove, sallaAllahu ’alejih ve selleme džamije.

Iza sebe je ostavio oko pedeset pisanih djela, nakon vijeka provedenog u da’vetu i reformi ideološke učmalosti islamskog svijeta. Kao da je predosjećao nadolazeće invazije na islamsko učenje, rekao je: „Brojna pera napadaju samo islam danonoćno, a sve pod plaštom borbe protiv pristrasnosti“.

Danas su mnoge kvazi-intelektualne adrese profilisane u plasiranju razlika i nesuglasica među muslimanima. Mikroskopski sitne podjele među njima se tumače kao tektonske pukotine koje su nepremostive i stoje između muslimana koji različito misle o sporednim vjerskim, svakodnevnim pitanjima. Imam Gazali je uvijek isticao dobrotu muslimana, posebno onih koji imaju od njega drugačije stavove. Podjele hrabre i ostvaruju muslimani koji se bore protiv promišljanja, djelovanja u savremenim uslovima, savremenim metodama i sredstvima. Islam zarobljavaju u bedemima statičnosti, udaljenog od svakodnevnog života, zarobljenog u zidinama džamija i drevnih stavova. Zato je imam Gazali rekao: „Ja se ne bojim za čovjeka koji razmišlja makar bio i u zabludi, jer će se (razmišljanjem) vratiti istini. Bojim se za čovjeka koji ne razmišlja, jer će takav biti poput slamke na vihoru vjetra“. Onoga ko ne razmišlja o istinama islama, svaka sladunjava ideja koja mu bude predstavljena kao bolja, odvešće od islama.

Čovjek čiju je dovu Allah uslišio nakon smrtnog časa, sahranjen u blizini za kojom je čeznuo, pored Odabranog, sallaAllahu ’alejhi ve sellem, ostavio nam je svoj kod kao oporuku da šehadet bude spasonosno naslijeđe čovječanstva.  Na tom putu, nećemo iskoračiti ni korak naprijed sve dok cjepidlačimo na sitnicama i preuveličavamo razlike. Možemo se razlikovati bez potrebe da se razilazimo. Njegov kod otkriva da slušati i praktikovati vjerske istine ne isključuje potrebu da o njima iznova razmišljamo. Neki ljudi odu sa ovoga svijeta, a veličina njihove misli i djela ostane da traje. Allah neka bude milostiv šejhu Gazaliju, u njegovom nadanju da proživljen bude u blizi svjetlonoše svijeta, Muhammeda, sallaAllahu ’alejhi ve sellem.

 

Enis Burdžović

gazali1

 

No Comments

    Leave a reply