Došao vam je ramazan

Došao vam je ramazan

Došao vam je ramazan

Prenosi Taberani od Ubadeta bin es-Samita, r.a., da je Poslanik, a.s., jednog dana kada je nastupio ramazan, rekao: „Došao vam je ramazan, mjesec berićeta. U njemu vas Allah prekriva pa spušta milost, briše grijehe i prima molbe. Uzvišeni Allah posmatra vaša natjecanja u njemu i s vama se diči kod Njegovih meleka. Pa zato pokažite Allahu da ste dobri, jer nesrećnik je onaj kome u ovom mjesecu bude uskraćena Allahova milost“. Istinu je rekao Allahov poslanik, a.s.

Pobožne čežnje

Vjerovjesnik, s.a.v.s., podstiče svoj ummet da dočekaju ovaj časni mjesec kako najbolje znaju. Onako kako čovjek dočekuje svoga dragog gosta, svoga miljenika kojeg nije vidio, tako vjernik treba dočekati ramazan. On treba da dočeka ovaj časni mjesec, kako ga je Poslanik, a.s., opisao i dojmio: „Mjesec berićeta, u kom vas Allah prekriva“, odnosno obuhvata Svojom brigom i čuvanjem. Od znakova te brige i čuvanja jeste što je u njemu Allah spustio milost, pa briše grijehe i prihvata molbe.

U ovom mjesecu se spušta Allahova milost koja oprašta grijehe i eliminira ružna djela, a to je za muslimana prilika da se očisti od poganštine i nemarnosti srca, ogavnosti instikta i došaptavanja duše, te da se oslobodi od tragova svojih grijeha koji su se taložili jedanaest mjeseci.

Prilika za potiranje grijeha

Svojom dobrotom i plemenitošću, Uzvišeni Allah je pružio muslimanu dnevnu priliku putem klanjanja pet namaza da se opere u njima kao što se čovjek pere u tekućoj rijeci pet puta. Pa ako nešto prljavštine ostane na njemu, onda dolazi nedjeljna prilika, džuma-namaz i džumansko susretanje koje je Allah, dž.š., učinio nedjeljnim bajramom za muslimane. Pa ako i tada ostane nešto od prljavštine onda dolazi godišnja prilika, ciklična sezona, mjesec ramazan, pa Allah njome obriše grijehe Svojih robova i učini da iz ovog mjesec iziđu čisti i pročišćeni.

„Ko posti mjesec ramazan vjerujući i očekujući, bit će mu oprošteni raniji grijesi“. Te „ko isklanja u ramazanu čvtsto vjerujući i nagradu očekujući bit će mu oprošteni raniji grijesi“.

U Muslimovom Sahihu je hadis u kojem Poslanik, a.s., veli: „Pet dnevnih namaza, džuma do džume, ramazan do ramazana, potiru grijehe koji su između njih učinjeni, ako se izbjegavaju veliki grijesi“.

Molba postača se ne odbija

U ramazanu Allah, dž.š., spušta milost, briše grijehe, prihvata molbe… U hadisu Poslanika, s.a.v.s., se navodi: „Trojici se dova ne odbija: pravednom vladaru, postaču sve dok se ne iftari i dovi onome kojem je nepravda učinjena (mazlumu). Allah je podiže iznad svodova i otvara joj vrata nebesa, govoreći: „Veličine mi Moje, pomoći ću te, pa makar i docnije!“

Dova postača je bliska njenom udovoljenju, a posebno na kraju dana prilikom iftara. U hadisu se navodi da „Postaču se dova prilikom iftara ne odbija“. Prenosilac ovog hadisa, Abdullah ibn Amr, okupio bi svoju djecu prilikom iftara i molio Allaha, dž.š., ovim riječima: „Moj Gospodaru, molim te Tvojom milošću koja sve obuhvata, da mi oprostiš“. Nije čudo da se u ajetima o postu iz sure El-Bekare nalazi ovaj milozvučan ajet, ajetud-du'a: „A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kad Me zamoli. Zato neka oni pozivu Mome udovolje i neka vjeruju u Mene, da bi bili na Pravome putu“ (El-Bekare: 186). Prije ovog ajeta su ajeti o propisima posta (ajatu-l-ahkam), a nakon njega su ajeti o postu i i'tikafu. A sve iz razloga da bi nas Allah, dž.š., podstakao da ga molimo u toku posta, a naročito prije iftara.

U ovom mjesecu Allah briše grijehe, prihvata dove i posmatra kako se natječemo u činjenju dobra i takmičimo u pokornosti, pa se ponosi Svojim robovima-vjernicima kod meleka na nebesima i govori: „Pogledajte u Moje robove kako suostavili svoje strasti i slasti i sve što vole. Sve su to ostavili zbog Mene!“ Allah se ponosi nama kod meleka na nebesima, pa pokažite Allahu da ste stvarno dobri.

Veliki nesrećnik

Tako nas savjetuje naš Resulullah, s.a.v.s., i na kraju hadisa veli: „Nesrećnik je onaj kome u ovom mjesecu bude uskraćena Allahova milost“.

„Za ovako nešto neka se trude trudbenici!“ (Es-Saffat: 61); „I neka se za to natječu oni koji se hoće natjecati!“ (El-Mutaffifun: 26); „Nedmećite se da u Gospodara svoga zaslužite oprost i Džennet, prostran koliko su nebo i Zemlja prostrani, i pripremljen za one koji u Allaha i poslanike Njegove vjeruju“ (El-Hadid: 21); „I nastojte zaslužiti oprost Gospodara svoga i Džennet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje“ (Alu Imran: 133); „Zato se natječite ko će više dobra učiniti“ (El-Ma'ide: 48). To je polje natjecanja i okvir takmičenja. To je sezona u kojoj dobro djelo čovjeka višestruko računa, a samo Allah zna koliko će to puta biti.

Kome ne bude u ramazanu oprošteno – kad će mu biti!?

Zato naš vjerovjesnik i miljenik Muhammed, s.a.v.s., veli: „Pa zato pokažite Allahu da ste dobri, jer nesrećnik je onaj kome u ovom mjesecu bude uskraćena Allahova milost“.
Prenosi Enes ibn Malik da je Poslanik, a.s., kada je nastupio ramazan, rekao: „Doista, došao vam je ovaj mjesec. U njemu je noć bolja od hiljadu mjeseci. Kome ona bude zabranjena, zabranjeno mu je svako dobro, a njeno dobro je zabranjeno samo nesrećniku“. On od Poslanika, a.s., prenosi i ovaj hadis: „Neka je daleko onaj ko zatekne ramazan a ne bude mu oprošteno, jer ako mu tada ne bude oprošteno, kad će mu biti!?“ Dakle, ako mu ne bude oprošteno u ramazanu, kada se oprost dijeli danju i noću, i kada melek poziva: „O ti koji želiš dobro, priđi. O ti koji želiš zlo, odbij!“ ako mu onda ne bude oprošteno, pa kada će mu biti!?

Onaj kome prođe ramazan a on je i dalje do ušiju utonut u strasti i činio grijehe slijepih očiju i zastrtog srca od Allaha, dž.š., vrata između njega i Gospodara su zatvorena. Čovjeku ovakvih karakteristika teško da bude oprošteno, a kad mu u ramazanu ne bude oprošteno kad će mu onda biti!?

Jedne prilike je Poslanik, a.s., ispevši se na minberu rekao: „Amin, amin, amin!“ Kada je sišao sa minbera, upitaše ga: „O Božiji Poslaniče, kada se se ispeo na minber rekao si: amin, amin, amin.“ Reče: „Došao mi je Džibril i rekao mi: „Ko bude zatekao mjesec ramazan a ne bude mu oprošteno, ući će u vatru i Allah će ga udaljiti (od Svoje milosti. Prim.prev.). Reci, amin. Pa sam rekao, amin!“

U drugoj predaji, Poslanik, a.s., je rekao: „Neka je ponižen onaj u čijem prisustvu se spomene moje ime a ne donese salevat na mene; neka je ponižen onaj kod kojeg ramazan dođe i ode prije nego mu bude oprošteno; neka je ponižen onaj kod koga roditelji ostare a on zbog njih ne uđe u Džennet“.

Kakvog li propalog nesretnika kome, u ovom slučaju, aminuje dostavljač Objave – Džibril, i kome na njegovu dovu aminuje Muhammed, s.a.v.s.
Dalje s onim koga zatekne ramazan a ne bude mu oprošteno!

Trgovci dunjaluka i trgovci ahireta

Dragi muslimani, ovo je sezona oprosta. Ovo je sezona bogobojaznih i trgovište dobrih ljudi, a proljeće vjernika. Ovo je sezona trgovaca ahireta. Dunjaluk ima svoje trgovce kao što ih ima i ahiret.

Trgovci dunjaluka nailaze na neprilike. Prolaze pustinje i ravnice, idu kopnom, morem i vazduhom. Putuju noću i danju u cilju materijalne zarade, koja im nije sigurna. Ako zarade, možda se njome okoriste, a možda ne. Ako se okoriste, ta im korist možda brzo iščezne, a ako im potraje, sami oni vječno neće trajati. To je ovodunjalučka zbilja i Allahov zakon na ovom svijetu.

Vjetar dunjaluka vodi te u nestanak,
Njegov vihor ustvari je odlazak,

Tvoj je dunjaluk poput sjenke,
Prekrije te pa najavi zalazak.

Allah, dž.š., u jednom ajetu kaže:
„Znajte da život na ovome svijetu nije ništa drugo do igra, i razonoda, i uljepšavanje, i međusobno hvalisanje i nadmetanje imecima i brojem djece! Primjer za to je bilje čiji rast poslije kiše oduševljava nevjernike, ono zatim buja, ali ga poslije vidiš požutjela, da bi se na kraju skršilo“ (El-Hadid: 20).

To čine trgovci dunjaluka. A trgovci ahireta su: „Ljudi koje kupovina i prodaja ne ometaju da Allaha spominju i koji molitvu obavljaju i milostinju udjeljuju, i koji strepe od Dana u kom će srca i pogledi biti uznemireni“ (En-Nur: 37).

Oni ne trguju mesom, pirinčem, hurmama, odjećom niti namirnicama. Njihova trgovina je pokornost i približavanje Allahu dobrim djelima. Njihova pijaca je džamija, a prilika zarade sahati svitanja, dani ramazana i njegove noći. To su trgovci ahireta koji u ovom mjesecu vide sezonu u kojoj žure ka Allahu, poste na najbolji način i klanjaju na najbolji način.
Oni ne poste samo stomakom, već uzmicanjem od svega što bi rasrdilo Allaha. Klanjaju namaz skrušenog srca i smirenog tijela, uspravnog čela, jer Allah prihvata skrušeni i smireni namaz. To su trgovci ahireta koji u ovom mjesecu nalaze proljeće, sezonu i sajam na kom obezbjeđuju svoja srca i duše opskrbom koja će im koristiti za sljedećih jedanaest mjeseci.

Molimo Allaha, dž.š., da nas učini onim ljudima za koje je u Svojoj Knjizi rekao:
„Oni koji Allahovu Knjigu čitaju i molitvu obavljaju i od onoga čime ih Mi opskrbljujemo udjeljuju, i tajno i javno, mogu se nadati nagradi koja neće nestati, da ih On prema onome što su radili nagradi i još im iz obilja Svoga da, jer On mnogo prašta i blagodaran je“ (Fatir: 29-30).

Bilješke:
Prenosi ga Taberani u Musneduš-šamijin (3/271) od Ubadeta bin es-Samita. El-Hejsemi u Ez-Zeva'idu kaže: „Prenosi ga Taberani u El-Kebiru. U njemu je Muhammed bin Ebi Kubejs a nisam našao nekog ko je pričao o njegovoj biografiji. (3/344)“ El-Munziri u Et-Tergibu kaže: „Prenosi ga Taberani, a njegovi prenosioci su pouzdani (sikat), međutim, u slučaju Muhammeda bin Kubejsa ne nalazim niti dobru niti lošu vijest“ (2/60).
Prethodio je njegov opis.
Prethodio je njegov opis.
Prenosi ga Muslim u Et-Tahara (233), Ahmed u Musnedu (8715), Tirmizi u Es-Salah (214), od Ebu Hurejre.
Prenosi ga Ahmed u Musnedu (8043), a njegovi kritičari kažu da je autentičan (sahih) po svojim putevima i svjedocima. Tirmizi u Ed-Da'vat (2522) rekavši da je hasen. Ibn Madže u Es-Sijamu (1752), Ibn Huzejme u Es-Sijam (3/199), Ibn Hibban u Es-Savmu (8/214), Bejheki u El-Kubra, Kitabu-l-istiska’ (3/345), Albani ga smatra sahihom u Es-Sahiha (1797).
Prenosi ga Ibn Madže u Es-Sijamu (1753), Hakim u El-Mustedreku, Kitabus-savm (1/583), rekvši: „Ako je ovo Ishak, sin Abdullaha Mevlaa Zaida, onda ga je Muslim tretirao. A ako je sin Ebi Ferveta, onda ih nije tretirao“. Bejheki u Eš-Šu'abu, Poglavlje o postu (3904), od Amra ibn El-Asa. Albani ga smatra slabim (da'if) u Da'ifu ibn Madže (387).
Prenosi ga Ibn Madže u Es-Sijamu (1644), Taberani u El-Evsatu (2/119) u skraćenoj verziji od Enesa. Albani u Sahihut-tergibi vet-terhib kaže da je hasen-sahih (1000). U lancu prenosilaca je Amran bin Davud oko kojeg se razilaze, a prešao ga je Imam Ahmed. El-Adželi ga smatra pouzdanim. Ibn Hibban ga je spomenuo među pouzdanima. A ostali u lancu prenosilaca su pouzdani, kao što se navodi u Ez-Zeva'idu od El-Busajrija. Vidi El-Munteka (519).
Prenosi ga Ibn Ebi Šejbete u El-Musannefu, Kitabus-sijam (2/270), Taberani u El-Evsatu (7/323), od Enesa. Albani ga smatra slabim (da'if) u Ed-Da'ifut-tergibi vet-terhib (593).
Prenosi ga Ebu Ja'la u Musnedu (10/328), i Ibn Huzejme u svom Sahihu, Kitabus-sijam (3/192). El-E'azami kaže da mu je lanac dobar (džejjid), Ibn Hibban u svom Sahihu, Kitabur-reka'ik (3/188). Arna'ut kaže da mu je lanac prenosilaca dobar (hasen), Taberani u El-Evsatu (8/113), El-Bejheki u El-Kubra, Kitabus-sijam (4/304), od Ebu Hurejre. Albani ga smatra sahihom u Sahihut-tergibi vet-terhib (997).
Prenosi ga Ahmed u Musnedu (7451), njegovi kritičari kažu da je sahih i da mu je lanac prenosilaca (isnad) dobar (hasen); Tirmizi u Ed-Da'vat (3545), Ibn Hibban u Sahihu, Kitabur-reka'ik (3/189). Arna'ut kaže: „Njegov lanac prenosilaca je sahih po kriteriju Muslima od Ebu Hurejre“. Albani ga smatra sahihom u Sahihut-Tirmizi (3/177).

Dr. Jusuf el-Karadavi
S arapskog,
Džemo Redžematović

No Comments

    Leave a reply